Dostupni linkovi

Strategija za procesuiranje ratnih zločina uskoro gotova


Fotografija sa iskopavanja masovne grobnice u Kamenici kod Zvornika

Izrada strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH traje skoro godinu i po dana. Od samog početka pojavile su se poteškoće jer su u opciji bile dvije strategije - jedna Tužilaštva, a druga Suda BiH.

Tekst strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH je napisan i krajem sedmice trebao bi biti i zvanično završen. U tekstu na dvadesetak strana, kako saznajemo, nalaze se podaci o broju ratnih zločina i njihova kategorizacija. Ministarstvo pravde BiH i državno Tužilaštvo imaju stav da se o sadržaju strategije neće govoriti sve dok ona ne bude zvanično objavljena. No, v.d. glavnog državnog tužioca Milorad Barašin i predsjednik radne grupe u ranijim istupima dao je osnovne smjernice kojih bi strategija trebalo da se drži:

„Strategija treba da predvidi i riješi sedam ključnih pitanja koja su bitna i vezana za ovu problematiku, a to su pitanje harmonizacije, zatim koji sudovi će raditi na ovim predmetima. Međutim, što je najvažnije, bitno je da problemtiku ratnih zločina u BiH treba da rade i rješavaju sve pravosudne institucije, a najkrupnije, najsloženije predmete treba da procesuiraju Tužilaštvo i Sud BiH.“

Podatke koji bi mogli pomoći izradu strategije ponudio je i Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva, čiji je predsjednik Mirsad Tokača nedavno razgovarao s akterima izrade strategije ukazavši na osnovne smjernice:

„Mi bismo morali uz nju imati i nekoliko tehničkih aneksa koji će objasniti niz procedura, koje kapacitete mi trebamo na bazi onoga što su iskustva do sada ne jedne dubinske analize koja će nam reći koliko to mi predmeta imamo deponovanih. A potom nam treba i ono što se u ovom času zove kriterij za selekciju slučajeva i utvrđivanje prioriteta.“


Udruženja žrtava isključena iz svega

No, izradu strategije, koja traje gotovo godinu i po dana, od početka su pratile poteškoće. Od samog starta u opciji su, zapravo, bile dvije strategije - jedna Tužilaštva, a druga Suda BiH koju je predložila predsjednica Suda Meddžida Kreso. No, prije dvije sedmice Kreso je podnijela ostavku na članstvo u radnoj grupi nezadovoljna dosadašnjim radom i opstrukcijama pojedinih članova.

Još jedan od propusta prilikom izrade strategije jeste i neuključivanje udruženja žrtava u sam proces, napominje predsjednica Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica RS Milijana Bojić:

„Mi smo najzainteresovaniji da ta strategija bude usvojena, da ona počne da se implemntira. A s druge strane, ovo nije naš lični problem. Ovo je opštedruštveni problem. Znači institucije društva treba itekako da se brinu o tome, ali svakako da uključe nas u sve to, ne samo da nam prezentuju tu strategiju nego da mi učestvujemo u njenoj izgradnji. Sigurno imamo mnogo toga reći. Mnogo naših tužbi leži u Tužilaštvu, a i u Hagu je bilo naših predmeta koje je prekrila prašina - niko ih nije ni otvorio. Prema tome, nema vremena za čekanje i mislim da se na ovom pitanju mora vrlo ozbiljno raditi.“

Ni Savez logoraša BiH nije zadovoljan činjenicom što ih se nije konsultiralo tokom izrade strategije, ističe predsjednik Saveza Murat Tahirović:

„Nama je rečeno da se strategija zasniva na žrtvama, a većina udruženja koje predstavljaju žrtve su direktno u kontaktu svakodnevno sa tim žrtvama, odnosno sa potencijalnim svjedocima pri sudovima u BiH - a nisu uključeni u izradu te strategije. To samo po sebi govori da oni očito nisu ni svjesni šta bi to žrtva trebalo da ima u okviru ove strategije, niti su apsolutno u mogućnosti da procijene koje su to neophodne stvari koje se moraju involvirati u tu strategiju da bi žrtva imala na neki način satisfakciju i da bi bila na adekvatan način praćena.“

Tahirović kaže kako su i prilikom posjete glavnog haškog tužioca Serža Bramerca udruženja predlagala da ekspertni tim Haškog tužilaštva, koji je radio na pripremi strategije ovog suda, učestvuje i u procesu u BiH. No, zvanični organi nisu prihvatili prijedlog:

„Ono što smo dobili od glavnog tužioca Haškog tribunala gospodina Bramerca je da oni stoje na raspolaganju što se tiče njihovih eksperata, međutim to je ipak na domaćim ličnostima da odluče o tome hoće li ti ljudi biti uključeni ili ne, ali u svakom slučaju, Bramerc nam je rekao da su oni spremni za saradnju.“


Ni ICTY nije bio pozvan

Strategija, koja je od izuzetnog značaja za BiH i čiju izradu treba pozdraviti, ipak je trebala uključiti i žrtve, smatra Refik Hodžić, predstavnik Kancelarije Haškog tribunala u BiH, ističući kako je iz pozicije Haškog tribunala nezahvalno komentarisati nešto u čemu nisu učestvovali:

„Mi kao društvo se bavimo ratnim zločinima prevashodno kako bismo žrtvama obezbijedili pravdu. Ne uključiti ih u izradu državne strategije mislim da je greška. Koliko je meni poznato, Tribunal nije bio pozvan da učestvuje u radu ovog tima jer da jeste, sigurno bi se i odazvao.“

Reforma ravosuđa i izrada strategije su visoko na listi prioriteta Ureda visokog predstavnika u BiH, što je još u februaru ove godine Miroslav Lajčak i potcrtao:

„Ključna pitanja su dvije strategije: strategija reforme pravosuđa i donošenje nacionalne strategije za ratne zločine. To je nešto od čega nećemo odustati jer je ovoj zemlji prepotrebno.“

Radna grupa za izradu strategije će u naredna dva dana održati finalne sastanke, nakon čega će detalji biti izneseni u javnost. Očekuje se da ovaj dokument bude gotov najkasnije do 21. novembra, kada zasjeda Vijeće za implementaciju mira.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG