Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Olmert ponovno saslušan

Izraelski premijer prijelazne vlade Ehud Olmert ponovo je saslušan u petak zbog sumnji u korupciju, objavio je glasnogovornik policije.
"Premijer je saslušan u svojoj zvaničnoj rezidenciji u Jerusalemu, i saslušavanje je trajalo dva sata", rekao je Micky Rosenfeld.
Tokom tog ispitivanja, Olmert je posebno saslušan o njegovoj navodnoj ulozi u "aferi Centra za investicije", precizirao je glasnogovornik.
Premijer je osumnjičen za korupciju dok je bio ministar za industriju i trgovinu (2003-2006).
Olmert je podnio ostavku 21. septembra, ali je još uvijek na čelu prijelaznoga kabineta.

Pogledajte najnovije vesti dana

Orav: EK zabrinuta zbog medijskih sloboda i korupcije u CG

Aivo Orav, šef Kancelarije EU u Crnoj Gori

U Podgorici je u utorak predstavljen Radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.

“Evropska komisija je zabrinuta zbog stanja medijskih sloboda, a dodatni rezultati su potrebni u borbi protiv korupcije, preventivnoj politici u oblasti droga, trgovine ljudima i u trajnom oduzimanju imovine”, rekao je ambasador Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav.

Prezentujući nalaze Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori, Orav je istakao da će u narednom periodu, od suštinske važnosti biti, da Crna Gora ponudi uvjerljive rezultate, naročito u oblastima koje su označene kao predmet zabrinutosti.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori je rekao da je registrovan kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, kao i inicijalni bilans mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou, pranja novca, zaplene imovine, ali i “ograničeni rezultati u nekim drugim oblastima”.

“Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnom periodu, djelimično i zbog osnažene policijske saradnje sa državama članicama EU”, rekao je Orav dodajući da je “zakonodavni okvir o migraciji i dalje osnaživan i usklađivan sa pravnom tekovinom EU” i da je “nastavljena izgradnja kapaciteta u oblasti pravosudne saradnje.

Evropska komisija u dokumentu konstatuje da je proces pravosudne reforme ostvario izvjesne rezultate kao što su organizovanje nacionalnih konkursa i redovne ocjene tužilaca i sudija, ali da su i dalje prisutni određeni izazovi, naročito u vezi sa efikasnošću, racionalizacijom, implementacijom strategije o IKT-u (informacijske i komunikacijske tehnologije) i sprovođenjem disciplinskih i etičkih standarda za sudije i tužioce.

Obrazlažući zabrinutost Evropske komisije zbog stanja medijskih sloboda u Crnoj Gori, ambasador Orav je podsjetio na podatak da su u prvoj polovini 2018. godine prijavljena četiri napada na novinare, od kojih je kao najteži ocijenio napad na novinarku Oliveru Lakić čiji napadači još uvijek nijesu identifikovani.

“Nedostatak djelotvornih mehanizama samoregulacije i profesionalnih etičkih standarda za medije i dalje stvaraju klimu u kojoj može doći do zloupotrebe slobode izražavanja”, rekao je Orav dodajući da “uređivačka nezavisnost i profesionalni standardi javnog servisa moraju biti osigurani, a da Savjet javnog servisa treba da bude zaštićen od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska".

Orav je isključio mogućnost aktiviranja “klauzule balansa”, rekavši da se radi o posljednjem sredstvu.

Predstavnici domaćih institucija su izrazili zadovoljstvo “zbog činjenice da je Evropska komisija prepoznala postignute rezultate”.

Pregovarač za 23. i 24. poglavlje i generalna direktorka u Ministarstvu pravde, Marijana Laković je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekla da očekuje da Crna Gora, do kraja godine dobije privremena mjerila za zatvaranje poglavlja.

(Esad Krcić)

Trump ponovo napao francuskog predsjednika, Macron bez komentara

Donald Trump Emmanuel Macron u Jelisejskoj palati 10. novembra 2018.

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je na Twitteru u seriji tweetova napao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Trump se bavio Macronovim "niskim procentom podrške", i nefer trgovinskom praksom, samo par dana nakon posjete jednom od ključnih američkih saveznika. Još jednom je zatražio od svog NATO saveznika da povećaju plaćanje za Alijansu.

"Problem je da Emmanuel pati od veoma niske stope podrške u Francuskoj, 26 posto a stopa nezaposlnosti je skoro 10 posto" napisao je Trump.

Američki predsjednik se posebno osvrnuo na opasku o opasnosti od nacionalizma, iz Macronovog govora na obilježavanju godišnjice kraja Prvog svjetskog rata u kojoj je se američki predsjednik prepoznao jer je, nedavno, za samog sebe rekao da je "nacionalista".

"Usput budi rečeno nema zemlje više nacionalističke od Francuske, veoma ponosni ljudi-i tako i treba!" napisao je Trump završivši misao u narednom tweetu velikim slovima ispisanim "Učinimo Francusku ponovo velikom!"

Trump se takođe osvrnuo i na prošlosedmične riječi francuskog predsjednika da Evropa treba sopstvnu vojsku da bi se, kako je rekao, zaštitila od Rusije, Kine ali potencijalno i od SAD.

"Macron je najavio izgradnju sopstvene armije da zašiti Evropu od SAD, Kine i Rusije. Ali bila je Njemačka u Prvom i Drugom svjetskom ratu-kako je to ispalo za Francusku? upitao je Trump i odgvorio:

"Bili su počeli da uče Njemački u Parizu prije nego što su stigle SAD. Plati za NATO ili ne!" poručio je.

Iz kabineta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona saopšteno je u utorak medijima da "nemaju komentar" na seriju Trumpovih napada. Rečeno je i da je pozicija predsjednika Macrona kada je riječ o odbrani "veoma jasna."

Trump se pak u još jednom tweetu osvrnuo i na kritike na njegov račun zbog toga što se zbog kiše nije pojavio na vojnom groblju na odavanju počasti borcima iz Prvog svjetskog rata.

"Usput budi rečeno kada je rečeno da helikopter ne može da leti do groblja, jer je vidljivot bila nula, ja sam predložio vožnju. Tajna služba je rekla ne, predakleko od aerodroma i velika blokiranost Pariza. Govorio sam sljedećeg dana na američkom groblju dok je kiša lila. Malo izvješteno -lažne vijesti"

Krišto: Ima vremena za konstituirajuću sjednicu

Borjana Krišto

Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto demantovala je tvrdnje Mladena Bosića u vezi sa opstruisnjem formiranja novog saziva Parlamenta BiH, rekavši da ne postoje prepreke niti problemi u vezi sa zakazivanjem konstituirajuće sjednice novog saziva Parlamenta BiH, prenosi Klix.ba.

Ona smatra da ima vremena za zakazivanje konstituirajuće sjednice.

"Nigdje nema nikakvih problema da Šefik Džaferović preuzme funkciju člana Predsjedništva BiH. On više nije zastupnik, ali on može dati saglasnot i ovlastiti kolegu. Imamo 5 ili 10 dana za zakazivanje konstituirajuće sjednice", kazala je Krišto.

Krišto je dodala da nema nikakvih prepreke ni u Izbornom zakonu BiH te da sjednica može biti održana 4., 5. ili 6. decembra.

"Svako ima svoj stav, a kada ga ja budem imala reći ću. Možda ćemo zakazati sjednicu za pet dana, ali danas nismo. Vjerujem da će biti zakazana i održana u skladu s poslovnikom. Mi to moramo reći sve troje zajedno", kazala je zamjenica predsjedavajućeg.

Potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice BiH je prokomentarisala i izjave Mladena Bosića koji je kazao da ne želi prejudicirati da li se radi o najavljenim blokadama HDZ-a u vezi s formiranjem vlasti.

"Ne želim komentarisati njegove izjave, ali možda on ima svoje frustracije, možda i političke pa iznosi to. HDZ je dobio skoro apsolutno povjerenje hrvatskog naroda i ponašat će se odgovorno kada govorimo o efikasnosti, ali i našim programskim ciljevima koje smo zacrtali i dali riječ hrvatskom narodu", dodala je ona.

Krišto smatra da se sve može uraditi u skladu s Ustavom i u skladu s poslovnikom.

"Imamo 10 dana da zakažemo sjednicu. Ako se i ne odradi u tom periodu, ni to nije problem. Postoji poslovnička procedura koja kaže da najstariji član privremeno predsjedava do izbora novog predsjedatelja. Ako član kolegija ne može prisustvovati, on može ovlastiti nekoga iz svog kluba da donosi odluke. Ne znam čemu tolika prašina", zaključila je Krišto.

Jak zemljotes u Crnoj Gori kod Ulcinja, osjetio se i u Podgorici

Ulcinj, obala

Zemljotres čiji je epicentar bio četiri kilometra sjeveroistočno od Ulcinja, osjetio se u utorak na cijelom crnogorskom primorju i Podgorici.

Dok je Evropsko-mediteranski seizmološki centar saopštio da je jačina bila 5,1 po Rihterovoj skali, Hidrometeorološki zavod Crne Gore je naveo da je to bio potres od 4,3 jedinice Rihterove skale.

Potres 4,3 jedinice Rihterove skale je registrovan u 14:47 sati, tri kilometra jugoistično od Vladimira, kod Ulcinja.

Seizmolozi taj zemljotres koji su osjetli i stanovnici Podgorice, kvalifikuju kao potres manje jačine i navode da nije mogao izazvati materijalnu štetu u epicentralnom području.

Prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog Centra, žarište zemljotresa je bilo na veoma maloj dubini od dva kilometra.

Raste broj žrtava požara u Kaliforniji

Simi dolina, Kalifornija, 12. novembra 2018.

Broj žrtva velikog požara koji je zahvatio američku saveznu državu Kaliforniju popeo sa na 42, saopšteno je nakon što je u pustoši koju vatra ostavlja za sobom pronađeno još 13 tijela.

Uništeno je 7.200 domova, a vatra koju raspiruje vjetar predstavlja prijetnju za još 57.000 kuća. Ova požar tako je postao najstravičniji u istoriji Kalifornije premašvši onaj iz 1933. godine u Grifit parku po posljedicama i broju žrtava.

Prije objavljivanja novog broja stradalih bilo je saopšteno da se više od 200 osoba vode kao nestali.

Jaki vjetrovi otežavaju i gašenje i potragu za stradalima i ugroženima. I u utorak se očekuje jačina vjetrova od 64 kilometra na sat, a u ponedjeljak su na nekoliko mjesta započeli i novi požari, ali je manji od ta dva, prema navodima Reutersa, u međuvremenu ugašen.

Sve ukupno više od 300.000 ljudi prisliljeno je da napusti domove širom Kalifornije, a među njima i mnogi bogati i slavni koji su imali imanja na obali Malibua.

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je "veliku katastrofu" u ovaj državi, te je federalne fondove stavio na raspolaganje za pomoć pogođenom stanovništvu.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG