Dostupni linkovi

Kako riješiti učešće manjina u Parlamentu?


Skupština Crne Gore

I pored skladnih međunacionalnih odnosa, Crna Gora ima obavezu da omogući kvalitetno predstavljanje manjinskih naroda u Skupštini. O ovom pitanju nema koncenzusa, posebno na broj mjesta u parlamentu koji bi trebalo obezbijediti nacionalnim manjinama.

Na skupu "Političko predstavljanje manjina u Crnoj Gori" u organizaciji američke nevladine organizacije "Projekat za etničke odnose", koji je u većem dijelu bio zatvoren za javnost, konstatovano je da je problem predstavljanja manjinskih zajednica u parlamentu izazov za Crnu Goru, jer dobre međunacionalne odnose treba pretočiti u zakon. U prisustvu američkog ambasadora, predstavnika OEBS-a, parlamentarnih stranaka i političkih predstavnika manjinskih naroda predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je saopštio da treba ispuniti ustavnu obavezu čime bi se u Crnoj Gori očuvali svi njeni identiteti:

"Moram priznati da sam se uvijek plašio kada u Crnoj Gori uđemo u regulisanje tih oblasti da nećemo biti dostojni onoga što smo ostvarali u životu. Drugi moraju da urede i unaprijede život. Mi moramo samo da ga sačuvamo i otvorimo nove mogućnosti i to je ono što je pred vama i pred nama do narednih mjeseci, da ispunimo svoju ustavnu obavezu. Mislim da će tih nekoliko članova biti normativni iskaz nečega što već imamo kao svoju kulturu življenja, povjerenja i moć postojanja Crne Gore. Želimo da Crna Gora napravi taj iskorak da se na Balkanu stvara građanska nacija, nacija onih koji svoju naciju određuju prema pripadnosti državi, a već imamo tu pojavu, već imamo građanske nacije u svim vjerama, već imamo pojavu da nova generacija vezano za državu određuje kao svoje pripadanje, a svoj etnički korijen kao svoju kulturološku odrednicu i utemeljenje svog osnovnog identiteta."

Konstatujući da Crna Gora uživa veliki ugled po osnovu prava manjina i usvojenih dokumenata o manjinskoj politici ministar za prava manjina Fuad Nimani je saopštio da je predstavljanje manjina veliki izazov za Crnu Goru i da taj problem treba riješiti na najdemokratskiji način:

"Za ovo rješenje treba iskoristiti dobru volju i opozicije i pozicije jer se radi o pravima manjina, a mi smo ti koji živimo i sa pozicijom i sa opozicijom unutar Crne Gore. Čini se da postoje različita mišljenja, ali treba naći najbolju formulu koja je prikladna za manjine i za državu. Čini mi se da ovo pitanje možemo stvarno riješiti onako kako smo riješili i mnogo pitanja."

Predsjednica Pokreta za etničke odnose Lidija Plaks je saopštila da ta organizacija želi da se u praksi predstavljanje manjina u parlamentu riješi do kraja godine. Na ovom planu većina i manjina moraju da rade zajedno i mora se istaći politička volja za to jer u protivnom neće biti nikakvog napretka u narednom periodu. Takođe, manjine moraju da budu svjesne da moraju da imaju realne zahtjeve koji se mogu sprovesi u djelo. U diskusijama u Briselu i Vašingtonu Crna Gora je dobila pozitivno svijetlo za nastavak dobrog rada na planu pitanja manjina, saopštila je Plaks.

Stavovi o tome kako će manjine biti predstavljene u parlamentu se razlikuju i među strankama manjina. Ustav je decidno istakao da se manjinama garantuje autentično predstavljanje u parlamentu. U Bošnjačkoj stranci smatraju da Bošnjacima treba da pripadnu najmanje tri zagarantovana mandata jer u ukupnoj populaciji Crne Gore čine iznad pet odsto stanovništva. Iz vladajuće koalicije se svojevremeno čuo predllog da se predstavljanje manjina u parlamentu može ostvariti izborom određenog broja, najmanje po jednog poslanika svakog manjinskog naroda sa učešćem u ukupnom stanovništvu većim od jedan odsto po principu takozvanog duplog glasa. Na drugoj strani, albanke partije se protive mogućnosti da se ukine dosadašnja praksa dobijanja sadašnjih pet mandata što smatraju stečenim pravom. Da bi došlo do usvajanja bilo kojeg predloga potrebno je postići konsenzus oko rješenja između svih političkih partija kako je to bilo do sada kada se mijenjao izborni zakon. Pojedine stranke se protive uvođenjem posebnih kvota za manjine jer bi se tim izgubio princip ravnopravnosti građana, odnosno da jednog parlamentarca bira šest hiljada birača.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG