Milosav Katalina je kao civil bio zatočen deset dana u Lori i iz nje je ponio teške traume:
„Nisu me ubili već su me prebili, tako da patim - i patiću dok sam živ.“
Milosava Katalinu danas zastupa splitska odvjetnica Vesna Vučetić koja je od državnog odvjetništva zatražila nagodbu. Ono se oglušilo i njen klijent Katalina je ustao tužbom pred Općinskim sudom:
„Zahtjev je negdje iznad tri milijuna kuna.“
Državno odvjetništvo ne bježi od odgovornosti države, ali smatra da je zahtjev prevelik, kaže Katalinina odvjetnica Vesna Vučetić:
„Tuženik, dakle Republika Hrvatska u postupku nisu osporili pravni osnov, što znači da oni prihvaćaju činjenicu da tužba ima osnov, da su dužni naknaditi trošak, ali se sporimo oko visine. Međutim, aposlutno do sada nikakav iznos nisu ponudili.“
Prema sudskoj praksi, obitelji mučenih koji su umrli od posljedica zlostavljanja mogli bi očekivati tek 220.000 kuna.
Među onima koji tuže državu je i Đorđe Katić, čovjek koji je imao hrabrosti javno progovoriti o Lori u tada - godine 1992. - hrabroj "Slobodnoj Dalmaciji" koja je njegovu ispovijest objavila. On danas živi u Australiji i traži 600.000 kuna odštete. Zastupa ga odvjetničko društvo "Nobilo i drugi" koje
zastupa još desetak oštećenika, a istom uredu svoje punomoći dostavljaju i žrtve Lore - ratni zarobljenici poput Vojkana Živkovića:
„Znači maltertiranja, spajanja na struju, bušenja ušiju žicama, nosio sam svih sedam dana u obe ušne školjke minđuše od žica, spajanje na induktorski telefon manje-više, spajanje na 220 volti struje, tuče svakodnevne, maltretiranja, iživljavanja, sečenja prstiju.“
Nakon procesa tzv. Lora 2, u kojem će se suditi za zločine nad ratnim zarobljenicima, uslijedit će zahtjevi za odštetom, kaže odvjetnica Sanja Ormuž:
„Sve stranke imaju pravo na naknadu štete zbog duševnih boli pretrpljenih u logoru, kako oni koji su preživjeli, tako i članovi obitelji oštećenika koji su izgubili život. Pretpostavljam da iza takvih postupaka će Republika Hrvatska stajati i nadoknaditi štetu koju ima svaka osoba u Republici Hrvatskoj za takve vidove.“
Kad bi mogao početi proces Lora 2, pitali smo odvjetnicu Ormuž:
„Mi smo tražili nekoliko upita, nismo dobili neki odgovor kad će biti, ali ja vjerujem da će to biti veoma brzo. S obzirom da je istraga okončana, ne vidim razloga zbog čega ne bi ako smatraju da postoje preduvjeti, a postoje, za podizanje optužnog akta - da će optužnica biti podignuta.“
Od petorice osumnjičenih za zločin nad ratnim zarobljenicima trojica su u zatvoru - Tonči Vrkić, Ante Gudić i Anđelko Botić, dok su dvojica Tomislav
Duić i Emilio Bungur već više od četiri godine u bijegu i za sada nema izgleda da bi se dobrovoljno mogli pojaviti na tom suđenju. Tko upita za
njih, iz policije čuje staru ploču:
„Policija poduzima sve mjere i radnje u cilju hvatanja osoba za kojima je raspisana potraga.“
Ratni zločin u Lori se nije dogodio u opskurnim kutcima Pakračke Poljane ili Gospića, nego usred Splita - i za njega se znalo. Rekosmo, "Slobodna Dalmacija" je objavila ispovijest Đorđa Katića nekoliko dana nakon što je bio pušten iz mučilišta. Njegovu priču je zabilježio novinar Zvone Krstulović:
„Nakon objavljivanja tog teksta nikad nisu bili užareniji telefoni u ’Slobodnoj Dalmaciji’. Zvalo se ne samo u redakciju nego su uznemiravali i doma, slijedile su i pismene prijetnje - i jedna sveopći nemir. Meni su čak znali dovikivati s jednog kraja ulice na drugi:’Zvone, šta ti je to trebalo?’ Uglavnom kritike su išle u tom smjeru da što je to meni trebalo da pišem, da branim te ljude koji su mučeni, ljude nehrvatske nacionalnosti, to su uglavnom bili Srbi, a nitko nije mi zamjerio na tome što pišem istinu, nego naprotiv - što uopće imam o njima pisati, je li. Dakle, apsurdno su velike prijetnje bile, no eto.“
A njegov kolega Damir Pilić u istoj novini danas zaključuje:
"Tko tada nije kupio 'Slobodnu' - danas plaća odštetu."
Odštetu će platiti poreski obveznici, ona ista masa u čije ime se zločin radio, a oni koji su ga dozvolili, poticali ili - jednostavno - oni koji ga nisu spriječili a mogli su, do daljnjega ostaju izvan domašaja pravde. Neće odgovarati ni pred žrtvama, ni pred poreskim obveznicima.
