Dostupni linkovi

Intelektualci traže ukidanje etnoteritorijalnih blokada


Entitetsko glasanje sastavni je dio glasačkog sistema u Parlamentu BiH

Uporedo sa dogovorom trojice bosanskohercegovačkih lidera o slijedećim koracima u procesu ustavnih promjena, javnosti je svoje zahtjeve predstavila i grupa bh. univerzitetskih profesora, političkih, kulturnih i javnih radnika. U dokumentu pod imenom „Zahtjev patriota o budućem državnom uređenju BiH“ intelektualci kao osnovni zahtjev ističu uspostavu funkcionalne države.

Kao odgovor na ustavnu krizu u BiH više od 60 intelektualaca okupilo se u udruženju “BH patrioti”, te napravilo listu od pet zahtjeva i prijedloga za buduće državno uređenje zemlje. Kao osnovni zahtjev ističu uspostavu funkcionalne države, a potom eliminiranje etnoteritorijalnih blokada, odnosno entitetskog glasanja u Parlamentu BiH.

Jedan od potpisnika, reditelj Gradimir Gojer kaže da se ovim dokumentom štite svi koji nemaju rezervnu državu:

„Ja mislim da smo se okupili oko papira koji briše svaku vrstu srama sa onoga što recentna politika čini trenutno u BiH, okupili smo se oko papira koji traži da se na prirodan način zaštite oni ljudi koji svoju zemlju vole, koji se ćute Bosancima i Hercegovcima i koji ne dopuštaju da se na jedan neprirodan način otcjepljuju dijelovi te iste države. Ovaj papir govori o tome da jednako onako kao što su najbolji sinovi države BiH znali braniti državu BiH u ratu, tako ćemo mi domoljubi države BiH zaštititi je na svaki demokratski način od onih koji već sad duboko razaraju njeno tkivo i koji je uništavaju.“

Iako, kako tvrde, nemaju političkih interesa, niti su stranački orijentisani, većina potpisnika ovog dokumenta bila je ili je sada politički aktivna. Jedan od njih je bivši predsjednik i član Socijaldemokratske unije BiH Sejfudin Tokić. Svjestan da u ovom dokumentu nema niti jednog predstavnika niti intelektualca iz Republike Srpske, Tokić, uz podršku patriota - intelektualaca iz Federacije BiH, posebno insistira na ukidanju ovog entiteta:

„Ono na čemu posebno insitiramo jeste nedopustivost kontinuiteta genocidne tvorevine Radovana Karadžića, zbog čega će njemu uskoro početi suđenje u Hagu, dejtonske RS. Očito da je neko pokušao i da se danas pokušava napraviti puni kontinuitet. Dejtonski entitet sa tadašnjim nazivom RS entitet pun je ravnopravnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata i u tom skladu, poštujući i rezolucije i standarde međunarodne zajednice, svakako da je potrebno od promjene imena do promjene suštine.“

Džemaludin Latić, iz Narodne bošnjačke strane:

„To što mi tražimo ukidanje etnoteritorijalnih blokada, to nije upereno protiv srpskoga naroda, nego je to traženje jedne sretnije budućnosti i za taj narod i za sve građane ove države. Prije desetak dana u jednome izvještaju stoji da se Federacija kao entitet naziva bošnjačko-hrvatskim entitetom, a da se RS već naziva entitetom srpskoga naroda. Takav put u budućnost je pogrešan, takav put u budućnost je opasan. To je, ustvari, oduzimanje budućnosti našem potomstvu.“

Analitičari ocjenjuju da su ovi zahtjevi nastali kao vjetar u leđa predsjedniku Stranke za BiH i članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću, što potvrđuje i komentar profesora sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Uge Vlaisavljevića:

„Sasvim je jasno da se ovo događanje patriota praktično dogodilo potpuno u kontekstu ovog dogovora tri lidera - Tihića, Čovića i Dodika, i da predstavlja praktično javnu reakciju sa tačno određenim političkim interesima naspram tog dijaloga, tj. dogobvora koji je postignut.“

Jedan od učesnika dogovora o ustavnim reformama, predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže da kada god se krene naprijed, neko pokušava vratiti vrijeme na ratne godine:

„Umjesto sada da svi na temelju ovakvih dobrih osnova radimo, da skupimo svu pamet, znanje, sposobnost da pravimo kompromise i da idemo u ustavnu reformu koja je ključ svih problema, sada se javljaju neki kvazi patrioti koji ništa ne rade, koji sjede ovdje i misle da se Bosna može graditi samo na press konferencijama u Holidej Inu, na okruglim i poluokruglim stolovima. BiH se gradi i u Banjoj Luci, i u Mostaru i u svim krajevima BiH. I u političkim razgovorima može se graditi samo sa političkim predstavnicima onih građana i naroda koji su ih i izabrali.“

Profesor Vlaisavljević navodi da „Zahtjev patriota o budućem državnom uređenju BiH“ nije bosanski, već bošnjački patriotizam:

„U svakom slučaju to su jednonacionalni zahtjevi. Dakle, uvijek imamo tu tendenciju skraćivanja od bosanski na bošnjački. I, naravno, to je dio i politike koja ide na ruku Stranci za BiH, to je očevidno.“

Reditelj Gradimir Gojer:

„Mi smo slobodno misleći ljudi i nama ne oktroira pamet rukovodstvo neke od političkih stranaka. Dakle, mi hoćemo da razgovaramo kao normalni građani države BiH. Izgleda da je ovdje koncept normalnog građanina prognan, nego se samo misli u kontekstu ko te navio, odnosno ko ti daje mogućnost da negdje nešto kažeš.“

Jedan od zahtjeva je i donošenje Ustava BiH uz mogućnost konačnog odlučivanja svih građana BiH putem referenduma. S ovim „Zahtjevima“ patriote namjeravaju izaći na ulice i tražiti podršku građana u vidu peticije prije nego li se dokument uputi u Vijeće ministara BiH.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG