Dostupni linkovi

Umjesto štednje novca, štednja struje i vode


Finansijska situacija građana BiH nije baš pogodna za štednju. Skoro 40 odsto stanovništva je nezaposleno, a trećina ljudi živi siromašno ili na rubu egzistencije. Povodom Svjetskog dana štednje pitali smo građane da li štede?

„Ja ne štedim jer mi ne dozvoljava standard, a vrlo radi bih štedjela u ovim bankama jer smatram da su dosta stabilne.“

„Ja štedim na tajnom mjestu, dakle ne u banci.“

„Nemam šta štedjeti, šta ću štedjeti.“
„Lako bi bilo štedjeti kad bi se moglo i kad bi bilo odakle.“

„Nemam šta štedjeti, 130 maraka invalidnine.“

"Nemam od čega, penzija.“
„Ne štedim, ne mogu priuštiti da štedim.“

Iako većina građana nema od čega uštedjeti, jedna od naših sagovornica svaki mjesec nađe načina da uštedi koliko-toliko:

„Štedim pomalo, onako penzionerski. Ja sam radila 34 godine i tad sam pomalo štedjela. Štedjela sam na banci, sa banke sam dizala platu i onako koliko sam mogla, ima kasa - i tu se stavi.“

Povodom ovog dana, guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić ističe da štednja postaje jedan od ključnih generatora kreditiranja. Prema riječima Kozarića, štednja građana povećana je za 21 odsto u odnosu na mjesec septembar prošle godine:

„Potpuno svjestan činjenice da svi građani danas u BiH nisu u prilici da štede, ipak mogu kazati da štednja nije mala i da ona iznosi pet milijardi i 800 miliona maraka. I, naravno, ja se iskreno nadam da će doći bolja vremena i za građane BiH i da će većina njih moći da planira svoju budućnost i da više štedi nego što zasad čini.“

Kozarić dodaje da su bh. banke uspješno odgovorile na posljedice svjetske ekonomske krize, te da je većina štediša ostavila svoj novac bankama uprkos krizi:

„Tako da je to povjerenje nastavljeno i da je ovo bio jedan veliki ispit za komercijalne banke i da građani koji imaju jedno loše iskustvo iz naše bliske prošlosti su reagovali vrlo senzitivno, ali komercijalne banke su odgovorile svom zadatku i mislim da to povjerenje treba da se nastavi i da komercijalne banke i dalje trebaju da igraju vrlo važnu ulogu u privredi i ekonomiji BiH.“

Svjetski dan štednje u Distriktu Brčko obilježila je akcija Hipo Alpe Adria banke. Naime, uposlenici ove poslovnice posjetili su više institucija i organizacija koje se bave vaspitno-obrazovnim razvojem djece, te donirali poklone u vrijednosti oko 2,5 hiljada maraka. Razlog tome navodi rukovodilac poslovnice ove banke u Distriktu Brčko, Ljiljana Mihajlović:

„Međunarodni dan štednje je za Hipo banku važana datum koji je tradicionalno posvećen najmlađima.“

Za razliku od novca, građani BiH poznaju neke druge vidove štednje:

„Štedim - i struju i vodu. To pazim, stvarno pazim da ne trošim. Trošim struju kada je jeftinija, a vodu samo koliko je potrebno. Gledam da su uređaji ispravni u stanu.“

„Što se tiče vode, gledam da bude ekonomična potrošnja, a struje isto tako gledam da što manje potrošim.“

Svjetski dan štednje obilježava se po 84. put kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu. Predstavnici svjetskih štednih ustanova sastali su se želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Na taj način je započelo doba razmišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.

XS
SM
MD
LG