Dostupni linkovi

Svjetska ekonomska kriza i dalje je top tema svjetskih medija, a njene posljedice osjećaju se već širom svjeta. Malo se, međutim, govori o tome da je direktno učešće u saniranju ove krize, u koje su se uključile vlade velikih sila poput SAD-a, Francuske, Njemačke, promijenilo dosadašnju filozofiju finansijskog liberalnog poslovanja. Kakve globalne posljedice ova kriza može imati i koliki je uticaj tih svjetskih pomjeranja, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta i dugogodišnji stručnjak u ovoj oblasti Mirko Puljić.

Aktuelna ekonomska kriza koja je pogodila svjetsko tržište najveća je u posljednjih 80 godina, odnosno od '30-tih godina prošlog vijeka i Velike depresije. Svjetska finansijska pozornica više neće izgledati isto jer se mijenja filozofija poslovanja, odnosno nestaju liberalno tržište i tradicionalna američka liberalna ekonomija, kaže profesor Mirko Puljić.

Puljić
: Nema više liberalnog tržišta. Ono će biti regulirano, njime će upravljati država, odnosno vlada zemlje da bi to tržište moglo biti regulator. Evo primjera: američka administracija je nacionalizirala dvije najveće financijske kompanije koje su posredovale između financijskih institucija koje su odobravale te kredite, a zvale su se Fannie Mae i Freddie Mac. One su upravljale ogromnom imovinom, 5.000 milijardi dolara je bilo u njihovom portfoliju. One su nacionalizirane od strane ministarstva financija SDA. I još jedna stvar koja je izuzetno značajna jeste globalizicija. Globalizacija se naprosto vraća tamo odakle je krenula. Državni investicijski fondovi nekih zemalja, posebno zemalja Srednjeg i Dalekog istoka, recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata, naročito Dubaija, onda Singapura, Kine, Rusije reflektiraju na financijske institucije Zapada, posebno na američke financijske institucije koje su sada zbog nelikvidnosti u poteškoćama, koje idu i bankrot, da ih preuzmu, ali američka administracija preduzima mjere da spriječi preuzimanje svojih financijskih kompanija od strane državnih investicijskih fondova drugih zemlja, tako da će to biti posljedice koje će naprosto promijeniti svijet u narednom periodu.


RSE: I američku liberalnu ekonomiju?


Puljić: Sasvim sigurno.


RSE: Kako ovo može imati i kakve globalne razmjere?


Puljić: Desiće se promjene kao što su se desile poslije Velike ekonomske krize u prošlom stoljeću. Financijske institucije će morati biti podvrgnute strožijoj, odnosno oštrijoj regulaciji. Rejting agencije će morati raditi malo profesionalnije, odnosno ozbiljnije. One su sad pod posebnom kritičkom paskom jer su bile dobrodušne ili blagonaklone prema svojim klijentima, davale su nekim klijentima rangove koje ti klijenti nisu zasluživali, a što je još gore od toga - bile su u konfliktu interesa. Dakle, rejting agencije, ja ću pomenut ove dvije najveće svjetske, Standard and Pueri i Mudis Investors Service su bili u konfliktu interesa zbog toga što su za iste klijente radili rejting i radili neke druge konsultantske usluge, dakle radile ono što nisu smjele raditi - i profesija računovođe i revizora će morati biti revidirana, a posebno će off short prostori također pretpjeti neku reviziju, na čemu već radi jedan odbor američkog Kongresa.


RSE: Kako to može imati eventualne posljedice po BiH, i može li uopšte?


Puljić: Generalno govoreći, zemlje u tranziciji neće biti direktno pogođene posljedicama ove kreditne krize. Dakle, ovaj financijski cunami mete financijske institucije, odnosno financijska tržišta Zapada, prvenstveno SAD-a gdje je i zakovitlan, a nekog direktnog uticaja na zemlje u tranziciji neće imati zbog toga što su zemlje u tranziciji dužnici, a ne povjerioci, odnosno kreditori. Ali će indirektnih biti itekakvih - prvenstveno zbog toga što će pristup tržištima kapitala zemljama u tranziciji biti teži. Ta sredstva će biti skuplja, odnosno biće viša kamatna stopa po kojima će ona moći da se posuđuju, dakle cijena tih sredstava će biti viša, što će, naravno, onda imati odraza na stopu rasta privrede zemalja u tranziciji. A ova kreditna kriza će izazvati posljedice i na realni sektor zapadnih zemalja, dakle vrlo razvijenih ekonomija, počev od američke pa preko zapadnoevropskih. One sve praktično već revidiraju svoje stope rasta, odnosno stope rasta društvenog proizvoda, tako da će to osjetiti i zemlje u tranziciji.


RSE: Spomenuli ste skuplji novac u svakom slučaju. Hoće li to eventualno značiti da će kamate koje banke u BiH računaju biti veće?


Puljić: Ja mislim da se ovo ne bi trebalo da se odrazi na porast kamatnih stopa zbog toga što - po mom mišljenju, naravno, možda će se mnogi neće, posebno iz bankarskog sektora s tim složiti - ali ja mislim da je razlika između pasivne i aktivne kamate sasvim pristojna, da naše banke mogu ne samo pokriti svoje troškove poslovanja nego i ostvariti pristojnu dobit, pristojan profit, što se vidi i iz podataka koje naše banke objavljuju. Ako imate banku koja ostvari dobit pedesetak, šezdeset milona maraka kod nas, onda sami možete izvući zaključak da je ta kamatna stopa sasvim pristojna, odnosno da je ne bi trebalo povećavati pod uticajem kreditne krize. Uostalom, naš bankarski sektor ima višak financijskih sredstava, dakle ima slobodne viškove koje transferira na račune inostranih banaka, tamo štedi po relativno niskoj kamatnoj stopi. Gledajući globalno na nivou BiH, na nivou bankarskog sektora BiH, ja ne mislim da bi kreditna kriza trebala da uslovi ili proizvede povećanje kamatne stope, tim prije što banke kod nas vode konzervativnu poslovnu politiku, dakle one kreditiraju sektor stanovništa i sektor malih i srednjih firmi, i to uz sigurno pokriće, dakle uz siguran povrat tih sredstava.


RSE: A može li imati uticaja na nove strane investicije u BiH, ili možda berzanske transakcije?


Puljić: Izvjesno je da. Da zbog toga što neke od majki banaka, naših lokalnih banaka, su u izvjesnom smislu u poteškoćama zbog toga što imaju potraživanja prema financijskim kompanijama SAD-a koje su bankrotirale. Ali u svakom slučaju se osjeti već jedno smirivanje situacije, jedno suzdržavanje od razgovora o odobravanju nekih kredita o kojima se prije krize razgovaralo. Banke sada čekaju kako će se stvari dalje razvijati i ne kreditiraju u onoj mjeri u kojoj su kreditirale prije pojave krize.
XS
SM
MD
LG