Nakon što je Poljska objavila povlačenja iz kandidature, Bosna i Hercegovina jedini je kandidat za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a za period 2010.-2012. godine.
Članstvo je rezultat intenzivnih lobiranja i razgovora koje su na posljednjoj sjednici Generalne skupštine UN-a vodili predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. Preko 100 zemalja je dalo podršku Bosni i Hercegovini, što je rezultat jakog lobiranja kaže Alkalaj, a posebno ističe pisane potvrde:
„Mi smo u prvom naletu dobili preko šezdesetak pismenih potvrda zemalja o podršci Bosni i Hercegovini, odnosno razmijenili smo podrške - mi smo njima obećali, to je uobičajena praksa. Zatim sam učestvovao na dvije konferencije, jednoj konferenciji islamskih zemalja gdje smo također razgovarali sa brojnim zemljama o podršci Bosni i Hercegovini, kao i na konferenciji nesvrstanih u julu ove godine u Teheranu, gdje također smo velikom broju zemalja predstavili našu intenciju da se kandidiramo.“
Da bi postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a BiH bi trebalo da dobije podršku 128 zemalja članica UN-a, a diplomatsko težište i strategija stavljena je na male zemlje, kaže Damir Arnaut, savjetnik predsjedavajućeg Silajdžića:
„Najveći akcenat se stavio na male zemlje, afričke zemlje - zbog toga smo imali i kopredsjedavanje gospodina Silajdžića na okruglom stolu o afričkim razvojnim potrebama, i nakon toga su uslijedili bilateralni susreti sa nizom afričkih lidera - također na zemlje Islamske konferencije, te na neke zemlje Evropske unije i na zemlje u regionu i od ogromnog procenta ovih zemalja smo dobili podršku i ona je bila puno veća nego podrška koju je Poljska dobila.“
Članstvo u ovoj, ali i bilo kojoj međunarodnoj organizaciji za BiH ima puno pozitivnih strana ukoliko se budu znale iskoristiti, kaže članica Komisije za vanjske poslove Parlamenta BiH Milica Marković:
„A svakako i od onog ko bude predstavljao BiH u toj instituciji zavisiće mnogo koliko će uraditi i koliko će svojim angažmanom doprinijeti da to bude na korist BiH.“
BiH u diplomatskim krugovima ovim članstvom može značajno profitirati, ali samo ako je dovoljno spremna, upozorava bivši šef Misije BiH pri UN-u Mirza Kušljugić:
„To predstavlja za BiH i veliku obavezu koja će zahtijevati i posebne logističke pripreme, jer naša misija koja je u zadnjih 10 godina u Njujorku svojim kapacitetima, brojem ljudi i specijalizacijom ne može da odgovori zahtjevima koji prozilaze iz nestalne članice Vijeća sigurnosti. Također, to predstavlja mogućnost legitimisanja u međunarodnim odnosima države, promovisanja naših iskustava. Bojim se da će najveći problem biti da ćemo mi u slučaju ulaska u Vijeće sigurnosti imati mogućnost da prezentujemo sva naša iskustva, a da ta iskustva nećemo koristiti da bismo napravili državu BiH normalnom državom.“
S obzirom da Vijeće sigurnosti upravlja kriznim situacijama djelujući prema Povelji UN-a kojom sve članice UN-a prepuštaju Vijeću sigurnosti odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, proširenje misije BiH zahtijevaće i tri do četiri puta veća novčana izdvajanja, napominje Kušljugić.
Predsjedništvo BiH je već odobrilo proširenje Misije, a Ministarstvo vanjskih poslova je krenulo u realizaciju, te razmišlja i o mogućnosti kupovine nove zgrade za sjedište Misije. Sjediti za stolom za kojim se donose najvažnije svjetske odluke za zemlju poput BiH je najveći diplomatski uspjeh od prijema u UN, kaže Alkalaj, te dodaje:
„Međunarodni prestiž i imidž BiH će biti tako visoko dignut na jednu razinu - od BiH, zemlje o kojoj se u devedestim godinama raspravljalo na sjednicama Vijeća sigurnosti, zemlje o kojoj su donošene rezolucije o odlasku trupa itd., do BiH koja će biti u sastavu tzv. svjetske vlade i na taj način svojim iskustvom, iskustvom iz devedestih godina doprinijeti da se stvari koje su se dešavale u BiH više ne ponove, da akcija međunarodne zajednice, prije svega UN-a bude brža i efikasna da bi se spriječile i ljudske i druge katastrofe.“
Ovaj potez dobiće i parlamentarnu podršku, smatra Marković:
„Kad to dođe na red da prolazi u Parlamentu BiH, da treba da se verifikuje, onda naravno Komisija za spoljne poslove daje svoje mišljenje i ja ću, kao član te komisije, sigurno dati pozitivno mišljenje za takvo nešto.“
Vijeće sigurnosti UN-a inače, broji 15 članica, od čega je pet stalnih, a odluka se donosi većinom glasova. Nestalne članice se biraju na period od dvije godine i njihovi glasovi su važni, ali na ključnim strateškim pitanjima ipak odlučuju one zemlje s pravom veta. BiH će se, ukoliko bude izabrana, zalagati za prava malih i nerazvijanih zemalja kojima svojim iskustvom može pomoći i od kojih je dobila i najveću podršku.
