Dostupni linkovi

Mogu li građani Bosne i Hercegovine uticati na ustavne promjene i šta bi se trebalo dogoditi da konstruktivni prijedlozi, odnosno građanske inicijative, presudno utiču na kreiranje ovog temeljnog državnog dokumenta?

Prije nekoliko mjeseci bosanskohercegovački on line prostor dobio je novi internet portal. Radi se o stranici ustav.ba koji omogućava svakom građaninu, ali i stručnjacima ustavnog prava da kreiraju novi ustav BiH. Na portalu se pored prijedloga za ustav mogu vidjeti i prijedlozi za tekst himne, te predsjednika države, ističe kreator stranice, Britanac Morgen Sowden:

„Pratio sam komentare građana koje su ostavili na stranici reci.ba i vidio sam neke jako pametne prijedloge za ustav. Jako konstruktivan dijalog je bio na stranici i mislio sam ako građani toliko žele da učestvuju u tom procesu i toliko su željeli da pričaju sa visokim predstavnikom preko stranice reci.ba, da se i oko ustava može tako nešto kreirati.“

Promjena Ustava BiH je pitanje koje je otvoreno više od deset godina. U bilo kojoj zemlji Evropske unije ustav se može mijenjati ukoliko većina zastupnika u parlamentu iskaže želju za promjenom ili pak referendumom gdje građani odlučuju o promjenama. Pitanje promjene bosanskohercegovačkog ustava kao da je privatna stvar vladajućih političkih lidera, kaže Šefko Bajić iz Centra za promociju civilnog društva:

„Zašto bi pitanje ustava bilo svojina samo šest političkih lidera? Ne smije i ne treba biti pitanje samo šest političkih lidera. Nažalost, toj tendenciji neuključivanja građana su bitno doprinijeli predstavnici vlasti. Naše brojne analize su pokazale da načina informisanja građana kako mogu biti uključeni u proces donošenja odluka ili nema ili su u najboljem slučaju prepuštene nevladinom sektoru, a vlast vrlo malo ili vrlo rijetko komunicira s građanima da bi objasnila kako se to građani trebaju uključiti u procese donošenja odluka.“

Ustav kao najviši akt jedne države itekako se tiče svakog građanina jer u modernim demokratskim državama čovjek je osnova društva, pa samim tim i ustava. Jedini ustav kojeg ima BiH je onaj nastao kao Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Problemi oko promjene ustava vežu se za njegov nastanak, ističe predsjednik Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Sanel Huskić:

„Ako pogledamo kako je nastao naš ustav, onda može donekle da se vidi zašto se i mijenja na ovaj način - jer naš ustav nije iznjedren iz potreba naroda i trenutnih društvenih okolnosti kada je donesen, već je on ustvari dio mirovnog ugovora. On je nametnut i on je tuđi, na neki način nije naš i samim tim proces njegove dopune, modernizacije i mijenjanja je odstranjen od društva BiH, samim tim niko ne učestvuje u njemu.“

Svaki građanin BiH može i treba imati udjela u stvaranju ustava. Profesor Ćazim Sadiković kaže da građani mogu učestovati na više načina, od referenduma, predstavničke demokratije, preko političkih partija, do sindikata i nevladinih institucija:

„Kad se radi o BiH moramo reći da je građanin hendikepiran u odnosu na poziciju građana u drugim evropskim državama zato što je on stavljen u realan stav tzv. konstitutivnih naroda, a ovo se odrazilo i na ukupnu poziciju građanina u ustavu i njegovo odlučivanje o ustavu i inače o zakonodavstvu zato što su izbori u osnovi nedovoljno demokratski, odnosno sadrže brojne diskriminacijske odredbe, zato što političke partije nisu izgrađene kao moderne institucije sa svojim stručnim, naučnim i drugim potencijalima, što ne postoje sindikati koji bi bili dovoljno snažni da interpretiraju i izlažu interese građana. Postoje mediji koji još uvijek nisu toliko afirmirani da bi se bavili na suptilan način ovim temama. I ne postoje druge institucije koje bi zapravo sintetizirale interese građana u ovom društvu.“

Promjena Ustava BiH pitanje je koje bi se najviše trebalo ticati mladih ljudi. Ali, Bojan Tomić iz omaldinske organizacije “Mladi federalisti“ kaže da se mladi ne osjećaju pozvanima:

„Mladi u BiH ne postoje kao politička kategorija, nisu uopšte konstitutivna kategorija, tako da njihovo učešće u kreiranju samog ustava je ravno nuli. Kolika je njihova želja, to je isto pitanje. S obzirom da je dostupnost informacijama velika, pogotovo preko interneta, imamo i taj ustav.ba portal, znači da informacije nisu sakrivene od mladih, ali mladi se jednostavno ne osjećaju pozvanima da rješavaju glavna državna pitanja.“

Jedno je sigurno: za ulazak u Evropsku uniju novi ustav je neophodan - i domaći političari će se kad-tad morati dogovoriti oko ovog pitanja. Ustav koji postoji danas ostaviće građane BiH u getu, bez mogućnosti da okuse slast ako ne evropskog života, onda barem slobode kretanja.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG