Uoči polaska u Njujork na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija srpski šef diplomatije Vuk Jeremić poručio je zvaničnoj Podgorici da bi Srbija odluku o priznanju Kosova doživjala kao: "Nož u leđa". "To ne može da bude bez posljedica, pogotovo ne u ovakvom trenutku. Mi ne želimo da upućujemo bilo kakve prijetnje, bilo kome u regionu, iako su svi svjesni što bi to značilo. Crnogorska Vlada je svjesna", zaključio je Jeremić.
Izjavu šefa srpske diplomatije Vuka Jeremića, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio je za Radio Crne Gore nediplomatskom. Govoreći o priznavanju nezavisnosti Kosova, Vujanović je rekao da je zvanična Crna Gora odlagala taj čin dok nije počela da trpi direktnu štetu. Prema njegovim riječima, više je nemoguće odlagati izjašnjavanje o Kosovu:
"Ne bih izjave gospodina ambasadora Lutovca, a posebno ne bih izjavu gospodina Jeremića, tumačio na način da mi odmah vratimo izjavu, pa da kažemo evo, oni su rekli ovo, a mi kada su oni ovo rekli reći ćemo još jače i nema potrebe da oni nama tako saopštavaju. Ministar Jeremić je po mom doživljaju izašao iz jednog diplomatskog okvira izjava. Moram reći da je on do sada pokazivao jedan dobar diplomatski manir i da je pokazivao da ima jednu dobru frekventnost u diplomatskim krugovima i da se ponašao na diplomatski način. Ova izjava je nediplomatska. Crna Gora nije nikada nikome "zabijala noževe" niti je ikada ikome radila iza leđa, Crna Gora je prosto veoma pažljivo cijenila ono što je odnos Beograda upravo kroz naše prijateljstvo, istoriju i sadašnjost, ali prosto Crna Gora ne može da trpi štetu za svoju državu i iznad svega svoje građane slijedeći nešto što je zaista nemoguće bez štete slijediti. Crna Gora je upravo, između ostalog, iznad svega cijeneći delikatnost tog pitanja svoj stav o izjašnjenju odlagala, čekajući vrijeme kada će to biti za Crnu Goru i njen dalji integracioni put nemoguće odlaganje. Ja mislim da je zaista sada pitanje da li smo mi spremni da trpimo državnu štetu i da ugrozimo naše integracije u Evropsku uniju i evroatlantski savez ili ćemo prosto slijediti, ne svoj interes, nego potrebu da izbjegnemo evidentnu štetu u važnim projekcijama Crne Gore od kojih zavisi kvalitet njenog života. Ne možete i prosto bi bilo neprimjereno i to je doživljano unutar Evropske unije kao nivo uvažavanja Evropske unije da aplicirate za članstvo, a da se ne izjašnjavate o pitanju koje je zajednička politika najvećih članica te Unije."
A što očekuju domaći političari? Dobrilo Dedeić, portparol Srpske liste, kaže da je siguran da Srbija u slučaju da Podgorica prizna Kosovo ne bi povukla nijedan potez koji bi išao na štetu običnih građana Crne Gore:
"Ja očekujem da će prema vlastima u Podgorici, odnosno prema režimu, biti uvedena neka vrsta političkih i međudržavnih barijera i smatram da je to opravdan gest. Sa druge strane, vjerujem da zbog same činjenice da 85 procenata populacije ne prihvata ili nema ambiciju da prihvati ili ne želi, kako god hoćete, takvu odluku Vlade i izvršne vlasti da narod, odnosno obični građani nemaju razloga da budu sankcionisani od strane zvaničnih vlasti iz Srbije. Ukoliko Beograd, poput natpisa u nekim srbijianskim medijima odluči da zaista uskrati mogućnost boravka liderima crnogorske vlasti na teritoriji Srbije smatram da će to biti dobar potez i čak smatram da bi Srbija trebalo nekima od njih da doživotno zabrani da kroče nogom na tle Srbije."
U Narodnoj stranici, međutim, nijesu sigurni da bi se Beograd ograničio na diplomatske proteste. Lider Narodne stranke Predrag Popović:
"Ako uzmemo komplementarnost privreda Crne Gore i Srbije i ekonomskih ciljeva koji su direktno vezani za Srbiju u smislu poboljšanja trgovinske, privredne razmjene, počevši od industrije i završivši s turizmom, onda se može naslutiti da bi i te mjere išle u pravcu nekih ekonomskih poteza koje bi Srbija mogla da preduzme u slučaju da se Crna Gora opredijeli za priznanje Kosova. Povlačenje ambasadora je najmanje što se može dogoditi, više treba voditi računa o ovim drugim reperkusijama po naše odnose koje sam pomenuo."
Portparol crnogorske vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević smatra da Beograd ne bi posezao za radikalnim mjerama jer, kako kaže, to ne bi bilo ni u interesu građana Srbije:
"Na šta je konkretno mislio gospodin Jeremić ne bih želio da nagađam, ali mogu reći da ne očekujemo nikakve radikalne poteze jer to nije u interesu države i građana Republike Srbije. Mi mislimo da u suštini u demokratskom dijelu Srbije postoji potpuno razumijevanje kao i da je dominantna želja za unaprijeđivanjem odnosa između naše dvije države i da će takva razmišljanja usmjerena ka evropskoj budućnosti i Crne Gore i Srbije i regiona u cjelini nadvladati ona koja su okrenuta balkanskoj prošlosti."
I predsjednik Demokratske stranke Srbije i doskorašnji srpski premijer Vojislav Koštunica preporučio je da Srbija treba da tuži Crnu Goru ukoliko prizna nezavisnost Kosova. Da li je ovakav scenario realan i moguć? Profesor na Pravnom fakultetu Blagotom Mitrićem izražava sumnju da bi eventualna tužba protiv bilo koje zemlje mogla imati bilo kakvog efekta.
"Što se tiče samog položaja Srbije čini mi se da je ona izabrala možda manje efektan diplomatski put preko Generalne skupštine, pa onda do Međunarodnog suda pravde koji daje mišljenje koje ne obavezuje kao što je opšte poznato. Drugi put je bio direktan da se tuže direktno države Međunarodnoj sudu pravde koji bi poslije toga donio validnu odluku ukoliko bi bila pozitivna u odnosu na Srbiju onda bi ona bila izvršna. Međutim, ponavljam ono što sam rekao na početku, sve te tuižbe su pravno sumnjive u njihovu osnovanost jer su uperene protiv političkih odluka određenih država. Protiv tih odluka možete se boriti samo političkim sredstvima i na kraju bih kao jedan motiv više dodato tome činjenicu da je tada SRJ poslije bombardovanja podnijela Međunarodnom sudu pravde tužbu protiv država koje su bombardovale tadašnju SRJ, odnosno teritoriju Kosova, ta tužba nikada nije uzeta u razmatranje i ta činjenica dovoljno govori kako se Međunarodni sud pravde odnosi prema tome. Ja sam i tada izjavio da je tadašnje bombardovanje bez obzira na političku opravdanost ili neopravdanost bio čisti vid agresije sa aspekta međunarodnog prava zato što odluku nikada nije donio Savjet bezbjednosti o bombardovanju, a to je bio neizostavan uslov da bi se takva akcija preduzela."
RSE: Zaključujete da je tužba Srbije protiv Crne Gore, ako eventualno prizna nezavisnost Kosova, nerealna i nesprovodiva u praksi?
Mitrić: Ne samo protiv Crne Gore nego i svih ovih država koje su do sada priznale to. Crna Gora je naravno to tek najavila. Pitanje je kada će priznati i da li će priznati. Ponavljam, pravno mi je sumnjiva osnovanost te tužbe na politčke odluke, da je to nekako pravna odluka đe se nešto radikalno mijenja onda o.k. ali protiv političkih odluka možete donositi političku odluku u vidu retorzije. Retorzija u međunarodnim odnosima znači da prema državama s kojima imate određenu komunikaciju, a koja po vašem sudu radi nešto protivpravno u odnosu na vašu državu.
Američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur je, govoreći o mogućim posljedicama koje bi Crnu Goru pogodile u slučaju da ne prizna nezavisnost Kosova, rekao da nikakve sankcije ne dolaze u obzir, ali da bi bilo negativnog uticaja po regionalnu stabilnost. Pored toga, ambasador Mur je rekao i da je siguran da se Crna Gora, ako prizna nezavisnost Kosova, može uspješno suočiti sa izazovom kao što je unutrašnje nezadovoljstvo dijela građana, a da bi se u slučaju da zatege odnose sa Crnom Gorom Srbija teže kretala ka Evropskoj uniji. Uoči zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će se izjašnjavati o prijedlogu rezolucije Srbije da se Međunarodni sud pravde izjasni o legalnosti proglašene nezavisnosti Kosova, Roderik Mur je u izjavi Radiju Antena M rekao da će rezolucija za koju njegova država neće glasati vjerovatno biti usvojena:
"Ja sam siguran da ove zemlje koje su već prebrodile teži izazov mogu da prebrode i ovaj izazov. Što se Srbije tiče, a to bi bila baš šteta kada bi Srbija na neki način otežala svoje odnose sa Crnom Gorom zbog eventualnog priznanja Kosova, ali to nije u našim rukama, to je u rukama Beograda i to bi bilo baš šteta zato što mi i naši partneri stvarno i iskreno želimo da Srbija postane punopravna članica Evropske unije i NATO-a. To je u našem interesu i bojim se da kada bi došlo do neke tenzije između Srbije i Crne Gore da bi to usložnjavalo napore Srbije da krene u dobrom pravcu prema Evropi."
"Svi su izgledi da će ta rezolucija proći. Ja mislim da uglavnom nema dileme oko toga, ali jasno je da će moja zemlja glasati ili ja smatram da će glasati protiv te rezolucije iz više razloga. Prvo, mi smo ubijeđeni da je Kosovo dobilo svoju nezavisnost u skladu sa međunarodnim pravom, drugo, mi smatramo da je ovo pitanje političko, a nije već legalno pitanje, a treće, mi se pribojavamo da bi eventualna odluka Međunarodnog suda mogla da proizvede neke nepredviđene, možda dalekosežne i možda čak i zabrinjavajuće implikacije za mnoge zemlje širom svijeta ne samo što se tiče Kosova, ne samo što se tiče Srbije. Moglo bi da ima implikacije za bilo koju zemlju u kojoj žive manjine, tako da mi imamo principijelno jedan stav protiv te rezolucije i svi su izgledi da ćemo da proglasimo protiv."
