Osim poslanika, sjednici prisustvovao je i Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i premijer Milo Djukanović sa ministrima. U prvim komentarima rezolucije, predstavnici vladajuće koalicije, istakli su potrebu njenog usvajanja, dok je opozicija tvrdila da dokument predstavlja indirektno priznavanje nezavisnosti Kosova.
Obrazlažući potrebu za usvajanjem rezolucije o neophodnosti ubrzanja integracije Crne Gore u evropske i evroatlantske strukture, predlagač Miodrag Vuković je rekao da se radi o dokumentu koji je u skladu sa Ustavom Crne Gore i odbacio ocjene da će Rezolucijom biti priznata nezavisnost Kosova, a takođe i odbacio ocjene koje su se mogle čuti u javnosti da će sama rezolucija uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju i NATO. Ministar spoljnih poslova Milan Roćen je konstatovao da treba priznati realnost kada je riječ o pitanju Kosova:
"Kosovo je politička realnost. Što god mislili, i kakvo god pravno mišljenje imali, nemamo pravo da zatvaramo oči pred tom činjenicom. Međunarodna zajednica: naši ključni partneri u Evropskoj uniji i NATO-u očekuju da Crna Gora u odnosu na Kosovo povuče odgovoran potez. To je izraženo u svim kontaktima, na svim nivoima. Ako želimo u društvo EU i NATO, logično je očekivanje da poštujemo njihove većinske stavove i odluke. Mnoge ključne svjetske zemlje su priznale Kosovo. To nije stvar brojeva, već njihovog političkog uticaja. Odnos prema ovom pitanju ne može biti isti za Crnu Goru koja je susjed Kosova i koja tek treba da se priključi EU i NATO-u, kao za zemlje koje su već u EU i NATO."
Poslanici Srpske liste pozvali su vladajuću koaliciju da se iz rezolucije izbaci, kako je rečeno, tačka koja govori o priznanju Kosova, jer bi u tom slučaju i opozicione stranke glasale za ubrzane evropske i evroatlantske integracije, čime bi bio postignut nacionalni konsenzus o daljem putu Crne Gore. Radi se o stavu 3, u kojem se kaže da je Crna Gora spremna da uvaži političku realnost koju članice EU i NATO vrednuju kao značajnu za regionalnu stabilnost, i slijedi politiku koja je na kursu njenih evropskih i evroatlantskih opredjeljenja, a da će to biti osnov za opredjeljenje Crne Gore prema pitanju Kosova. Prema riječima Zorana Žižića, sadašnji tekst rezolucije faktički znači glasanje za prznavanje nezavisnosti Kosova:
"Priznanje ilegalne i na ne pravu stvorene države na Kosovu i Metohiji nije samo pravni i politički problem. To je za svakog Crnogorca i duboko emotivno pitanje povezano sa najdubljim arhetipskim predstavama i ličnom mitologijom koji svako od nas, htio to da prizna ili ne, nasljeđuje kao porodičnu tradiciju. Crna Gora, na žalost, još uvijek nije glasna da sama odlučuje o svojim potezima, da vodi svoju nezavisnu politiku, nego je obavezna da u dobrom dijelu sprovodi u djelo zamisli onih koji je drže pod svojom kontrolom, ucjenama i pritiscima."
Potpredsjednica Vlade Gordana Đurović je govorila o važnosti prihvatanja rezolucije i konstatovala da je Crna Gora učinila značajan progres u evropskim integracijama. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić je ocijenio da se rezulucijom priznaje nezavisnost Kosova, te da se ruši svaki pokušaj stvaranja koncenzusa u Crnoj Gori prije početka destabilizacije Crne Gore:
"Ovom rezolucijom ruši se koncenzus, obesmišljava se dijalog i šalje se jasna poruka. Predlagač hoće nemire, hoće nestabilnost i pokušava da ima kontrolisani haos."
Jedina poslanička grupa koja je izbjegla svojim neprisustvom u parlamentu i izjašnjavanje o rezoluciji je Pokret za promjene Nebojše Medojevića. Mediji su ranije objavili da nakon usvajanja rezolucije, za šta postoji dovoljna podrška u parlamentu, Vlada Crne Gore će se odrediti o nezavisnosti Kosova nakon što Generalna skupština Ujedinjenih Nacija odluči da li će prihvatiti zahtjev Srbije da se legalnost proglašenja nezavisnosti Kosova izjasni Međunarodni sud pravde. Ako bude odbijen zahtjev Srbije, Crna Gora će ubrzo priznati nezavisnost Kosova, a uvertira je rasprava o rezoluciji u Skupštini.
