Zasjeda Generalna skupština UN

Ovogodišnje zasjedanje Glavne skupštine Ujednjeniih naroda održava se u izuzetno osjetljivom trenutku – svijet trese globalna ekonomska kriza, u Islamabadu se dogodio jedan od najtežih terorističkih napada u posljednje vrijeme, a međunarodni odnosi narušeni su ruskom invazijom na Gruziju. Na ovom je zasjedanju američki predsjednik George Bush održao svoj posljednji govor pred Svjetskom organizacijom. Stvarna pozadina iranskog nukleranog programa, rusko stacioniranje trupa u gruzijskim separatističkim regijama, ekonomska i financijska kriza bili su u središtu Bushova govora. Valja reći da je glavni tajnik UN Ban Ki Moon već izrazio svoje nezadovoljstvo planom aktualne američke administracije kojim bi se izdvojilo oko 700 milijardi dolara za spašavanje posrnulog financijskog sustava u Americi, umjesto da se pomogne zemljama u razvoju.

Na Generalnoj skupštini i ove godine je iranski predsjednik Mahmud Ahmedinajad, čiji je prošlogodišnji govor prouzrokao odlazak američke delegacije sa zasjedanja. Ni ovogodišnji Ahmedinajadov dolazak u New York nije prošao bez prosvjeda. Oko 2.000 Židova okupilo se na Esat Riveru tražeći da se iranskom šefu države ne dopusti ulazak u zgradu UN.

"Cilj ovoga okupljanja je onemogućiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje. Ukoliko Iran bude imao takvo naoružanje, najprije će uništiti Izrael, a potom je na redu i Amerika", rekao je jedan od sudionika prosvjeda.

Washington će iskoristiti priliku i još jednom zatražiti sankcije protiv Irana. Na drugoj strani će biti Rusija i Kina, kao što se i do sada događalo, jer dvije zemlje smatraju da se umjesto prisilom rješenje treba tražiti diplomacijom.

Ipak, Moskva je podržala ostanak međunarodnih snaga u Afganistanu. Rezoluciju je u ponedjeljak Vijeće sigurnosti donjelo jednoglasno. Ruski ambasador u UN Vitaly Churkin je kazao kako "Rusija pridaje veliku pažnju međunarodnim naporima u borbi protiv terorizma i talibana i Afganistanu".

Ne treba dvojiti da će gruzijski predsjednik Mikhael Saaksahvili govoriti o invaziji Rusije na Gruziju, teritorijalnoj cjelovitosti svoje zemlje.

Sa zanimanjem se očekuje i nastup lidera iz regije. Srbija je zatražila i dobila pravo da skupština razgovara o inicijativi Beograda da se pred Međunarodnim sudom pravde raspravi legalnost proglašenja kosovske nezavisnosti. Ostaje da čuje što će reći predstavnici zemalja regije koje do sada nisu priznale Kosovo.