Dostupni linkovi

Bolonjci bez zvanja i posla


Sarajevo, Sjedište Rektorata Univerziteta Sarajevo i Pravnog fakulteta

Sprovođenje „bolonje“ u BiH još je jedan u nizu eksperimenata čije posljedice ispašta prva generacija bh. studenata. Status prve generacije studenata koji su završili obrazovanje po principima Bolonjske deklaracije nije riješen. No, kako se sve rješava usput, tako je ove godine na bh. fakultetima upisana i četvrta generacija studenata.

Aida Gavrić pripada prvoj generaciji studenata koji su završili trogodišnje obrazovanje po principima Bolonje. Kaže da se njena očekivanja sa početka studija potpuno razlikuju od situacija sa kojima se suočila tokom studiranja.

„Prvu godinu studija kada sam upisala, bilo je puno govora na televiziji o tome kako će biti bolonjski proces, Bolonjska deklaracija, naše diplome će biti priznate u svijetu, sve će biti dobro i krasno, imaćemo puno bolji sistem ocjenjivanja tokom godine, nećemo imati sve ispite u junu, u augustu, kao što se prije radilo. U svakom slučaju, bilo je govora o tome da upadamo u neki novi sistem koji je mnogo razrađeniji od prethodnog.“

Iako ni status prve generacije bolonjaca koji su završili trogodišnji studij nije riješen, na bh. fakultetima u prvu akademsku godinu krenula je četvrta generacija studenata. Pitali smo brucoše šta očekuju od studija:

"Očekujem da ih završim, ništa drugo."

"Bolonjski proces u BiH je jedna relativna smijurija zato što se provodi kako to odgovara onima koji je provode. Profesori je naravno koriste kako to njima odgovara u kojem aspektu."

"Ne znam, da sve dobro prođe"

"Pa, ne znam. Još je prerano da vidim šta će biti."

" Očekujem da ga završim na vrijeme i da sve ispite dam u roku."

"Po bolonji - ništa. „Bolonja“ nije onakva kakva je recimo u Italiji, u Bolonji. Još dosta stvari tu treba uraditi i iskoordinisati."

"Očekujem da je upišem, a ostalo – po protokolu. Svi pričaju o Bolonji kad počnu ispiti, a dok traju predavanja, dok je rad sa studentima, po grupama, nigdje se ne osjeti. Samo kad dođu ispiti svi pričaju o bolonji."

"Pa to bi trebao biti proces koji nam omogućuje lakše studiranje, a to ću staviti pod navodne znake, veću prolaznost, biće priznate diplome u svijetu. E, koliko je istine u tome, eh..."


Prvi problem sa kojim su se susreli studenti koji su završili prvi ciklus studija po bolonji jesu njihova stručna zvanja. Listu stručnih zvanja trebalo je napraviti Ministarstvo civilnih poslova BiH, kako bi na svim univerzitetima BiH stručna zvanja bila usklađena. Svoj posao nisu uradili, pa je rektorat Sarajevskog univerziteta predložio listu zvanja. Govori sekretar Rektorata, Zoran Selesković:

„Strukovni naziv koji će student koji završi imati je bakalaureat, na engleskom je to Bachelor, znači, bakalaureat, pa na primjer, likovne umjetnosti, ekonomije ili nekog usmjerenja kojeg student završi.“

Drugi problem generacije za eksperiment zvani “bolonja” je taj što trogodišnja visoka stručna sprema ili Bachelor ne postoji u zakonima bilo na kantonalnim ili federalnom nivou. Pravi problem nastaje kada se neko sa ovim stepenom obrazovanja želi zaposliti, ističe dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Srebren Dizdar:

„Jako je tu puno nesporazuma. Čini mi se da poslodavci apsolutno nisu shvatili da je ovo drugačiji način studija, da su ovo drugačije vrste diploma, drugačija znanja i naravno, tu smo još uvijek u procjepu iz kojeg ćemo se morati što hitnije izvući.“

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske Mirko Banjac ukazao je na krivce:

„Mislim da ovoga momenta odgovornost za sva nejasna pitanja snosimo mi, profesori na fakultetima, a druga stvar jeste što proces u javnosti nije prezentovan na transparentan, operativan način kako bi ga razumjeli i oni koji žele biti budući studenti po tom procesu.“

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka, Besim Spahić:

„Naš narod kaže: prvi mačići se u vodu bacaju. To je zaista bio eksperiment, međutim, za sve da se sprovede kako treba, trebaju materijalno-tehničke pretpostavke na univerzitetu, ili sveučilištu, kako hoćete, pa na pojedinačnim fakultetima, onda treba dobra kadrovska struktura, onda dobra normativno-pravna regulativa da se tačno zna šta je i kako je, i treba i dobra organizacija da bi program bio kako treba.“

Iako ne postoji Pravilnik o akademskim, naučnim i stručnim zvanjima na nivou BiH, problemu stručnih zvanja za prvu generaciju studenata iz Federacije nazire se rješenje. Naime, federalno Ministarstvo nauke i obrazovanja predložilo je federalnoj Vladi da donese niz preporuka i intervencija o Standardnoj klasifikaciji zanimanja FBiH. Govori savjetnik ministrice za visoko obrazovanje, Zenan Šabanac:

„U zakone o državnoj službi u Federaciji BiH, ali isto tako i u Standardnu klasifikaciju zanimanja u FBiH, da se uvedu kvalifikacije prvog i drugog bolonjskog ciklusa. Taj materijal treba da se nađe pred Vladom FBiH sad, u srijedu, i očekujemo pozitivne reakcije. Stari zakon o univerzitetu bivše države Socijalističke BiH poznavao je samo pojam visoke stručne spreme, odnosno sedmog stepena.“


Prema Odluci kantonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta svi studenti koji su upisani na redovni studij plaćaju po 100-nu konvertibilnih maraka za godinu studija, dok će vanredni studenti, za isto morati izdvojiti 900 konvertibilnih maraka. Studenti koji se nakon trogodišnjeg obrazovanja odluče upisati četvrtu godinu na nekoj od visokoškolskih ustanova, za semestar će morati izdvojiti od 1.500 do 2.000 konvertibilnih maraka.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG