Nakon što je premijer Milo Đukanović saopštio da će stav Crne Gore u vezi predloga Srbije da Međunarodni sud pravde da mišljenje o proglašenju nezavisnosti Kosova biti saopšten na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a da će u međuvremenu biti održane konsultacije unutar Crne Gore, portparol vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević pojašnjava da stav Crne Gore neće biti ranije saopšten jer ne žele da odluka bude ishitrena:
"Državno rukovodstvo neće donositi ishitrene odluke. Sada imamo situaciju da će Generalna skupština razmatrati inicijativu Srbije sa pravne strane proglašene kosovske nezavisnosti i odlučivati o daljoj sudbini te inicijative. Kao što ste bili u prilici da čujete od predsjednika Crne Gore, gospodina Vujanovića, i predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića imaćemo dosta vremena da naše opredjeljenje definišemo pravovremeno i u toku zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U svakom slučaju, takav stav će biti opredjeljen prevashodno uvažavanjem naših državnih interesa i postavljenih nacionalnih ciljeva za članstvom u Evropsku uniju i NATO".
U opozici smatraju da se državno rukovodstvo nalazi u politički neprijatnoj situaciji i mora da mijenja stavove i nema principijelan stav ni oko jednog pitanja u interesu Crne Gore i regionalne stabilnosti. Prema riječima Nebojše Medojevića, lidera Pokreta za promjene, uzrok su pritisci koji dolaze od strane raznih lobističkih struktura:
"To je ustvari dokaz da crnogorski državnih vrh ne kreira sam državnu politiku već da zbog umiješanosti u korupciju i organizovani kriminal je prinuđen da trpi pritiske centara svjetske politike. I pretpostavljam da razlog zašto međunarodni faktori nijesu i ranije napravili veći pritisak na crnogorsko rukovodstvo vezano za pitanje kriminala i korupcije leži upravo u tome da ovaj crnogorski režim donosi odluke ne iz državnih interesa već na osnovu pritiska koji imaju sa strane, imajući u vidu ogromne hipoteke koje nose iz prošlosti. Tako da jedino što može da se uzme kao relevantno jeste principijelan stav da se poštuje međunarodno pravo i da se poštuju međunarodne institucije bilo koja država da je u pitanju i bilo koji konkretni slučaj da je u pitanju. Takođe konsultacije treba napraviti i sa Briselom, vidjeti da li postoji zajednička spoljna politika Brisela oko tih pitanja. Ako Evropska unija nema zajednički stav oko priznanja Kosova ili oko tužbe Srbije zašto bi se jedna mala Crna Gora sada tu pojavljivala kao neko ko želi da zauzme neki stav koji u ovom trenutku žele neki centri međunarodne politike".
I u Srpskoj listi smatraju da se državni vrh nalazi pod pritiskom određenih diplomatskih struktura Zapada da prizna Kosovo. Prema riječima portparola Dobrila Dedeića, neoglašavanje državnog vrha o stavu prema predlogu Srbije prije Generalne skupštine označava kupovinu vremena:
"Ja bar tako mislim da oni ovim kupuju vrijeme, te da će svakako nezavisnost, takozvanu nezavisnost, lažne države na teritoriji Srbije priznati nevoljno svjesni da time prave probleme Crnoj Gori. Oni bi svakako trebali da obrate pažnju na činjenicu da ih njihovi saveznici guraju u unutrašnjopolitičku nestabilnost Crnoj Gori i da razumiju da takva vrsta saveznika možda ima interese u nestabilnoj Crnoj Gori. Sami će donijeti odluku, sami će izvagati između nagovora, novca koji su dobili i potrebe da Crna Gora bude stabilno društvo. Da li će praviti bilo kakvu vrstu komunikacije sa političkim subjektima koji nijesu u parlamentarnoj većini, odnosno da li će uputiti poziv. Na njima je svakako da i ne moraju te konsultacije praviti jer znaju što su naši politički stavovi".
Dilemi da li će podržati predlog rezolucije kojom se traži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o zakonitosti proglašenja nezavisnosti Kosova prethodila je inicijativa koalicije za donošenjem rezolucije o neophodnosti ubrzanja evroatlantskih integracija kojom se, prema mišljenju opozicije, otvara prostor Vladi da prizna nezavisnost Kosova.
