Damir Arnaut pravni savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića:
„Član 9 Ustava RH zabranjuje izručenje hrvatskih državljana. U Ustavu BiH ne postoji takva restrikcija. Mi tu restrikciju imamo samo u članu 415 Zakona o krivičnom postupku, a taj član, odnosno sam zakon je vrlo lako promijeniti ukoliko bi se potpisao ugovor o izručenju sa Republikom Hrvatskom. Puno je teže promijeniti Ustav i to je ono što Hrvatska mora uraditi kako bi s nama mogla sklopiti taj ugovor. A s naše strane neće biti nikakav problem izmijeniti taj član.“
Slični problemi postoje i Srbijom čiji Ustav takođe ne dopušta izručenje državljana:
„Mora se reći da su problemi ipak manjeg obima s obzirom da puno manji broj državljana BiH ima i državljanstvo Republike Srbije, a znamo da to nije slučaj sa državljanima BiH koji imaju državljanstvo RH. To je ipak puno, puno veći broj.“
U Hrvatskoj i dalje slobodno šeće bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, nepravomoćno osuđen za pronevjeru u Hercegovačkoj banci, Ivan Bender, dužnosnik HDZ-a, osuden zbog pronevjere u slučaju prodaje mostarskog hotela Ero, ali i Boško Previšić, upravnik logora Gabela.
Hrvatska je, podsjetimo, odbila BiH izručiti generala HVO-a, Ivana Andabaka, jednog od osumnjičenika za ubojstvo Joze Leutara.
Preko granice u Bosnu i Hercegovinu pobjegao je Željko Vrbat, treći pljačkaš Getroa. Među bjeguncima iz Hrvatske u BiH je i tajkun Jozo Ćurković, za kojim je MUP RH raspisao tjeralicu zbog malverzacija u tvornici Salonit, ali i Svjetlan Stanić, jedan od osumnjičenika u korupcijskoj aferi Maestro.
Posljednji u nizu koji su se okoristili čarima dvojnog državljanstva je riječki kirurg Ognjen Šimić kojemu je na riječkom Županijskom sudu izrečena presuda zbog primanja mita.
Upravo zbog ovog slučaja, smataraju analitičari, hrvatska Vlada nedavno je zadužila nadležna ministarstva da iniciraju u zemljama jugoistočne Evrope promjene Ustava tih zemalja kako bi se omogućilo međusobno izručenje. Damir Arnaut, pravni savjetnik:
„To zvuči kao ozbiljna inicijativa, imaju punu podršku Vlade i premijera Hrvatske, i BiH će, kao što je to ranije isticala, u svakom slučaju na to pozitivno odgovoriti.“
Nova inicijativa hrvatske Vlade pokrenuta je u duhu tzv. uhidbenog naloga koji vrijedi među članicama EU. On iz postupka izručenja isključuje politiku, odnosno, sud jedne države direktno od suda druge traži osumnjičenika, a pritom se ne provjerava osnovanost sumnje, nego vrijedi načelo povjerenja. Ministar pravde BiH Bariša Čolak:
„Ja nisam baš siguran da u ovom trenutku postoji takav stupanj povjerenja. Inače, da postoji, znate, bilo bi moguće po postojećim konvencijama, ako uzmete Evropsku konvenciju o prijenosu kaznenih postupaka, jednostavno postoji mogućnost da transferirate ili prenesete kazneni postupak u onu zemlju iz koje znate da neće sad izručiti svoje državljane da bi se taj postupak tamo okončao.“
Čolak dodaje kako treba raditi na poboljšanju već postojećih sporazuma, što je u ovom trenutku jedino moguće:
„Mislim da ima prostora da se ovi naši sporazumi o pravnoj pomoći u građanskoj i kaznenoj oblasti sprovode. Drugo, kod izdržavanja kazne u jednoj, odnosno drugoj državi.“
Posljednje najave iz Vlade RH bh. političari i dužnosnici uglavnom su pozdravili iako preveliki optimisti nisu. Momčilo Novaković, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Predstavničkom domu:
„Mislim da je to u interesu svih, jer, pazite, vrlo pogrešno je razmišljanje da će prebrojavanje državljana kojih će više u toj situaciji biti na jednoj ili drugoj strani, to je najmanje bitno. Ipak bi pravda morala biti osnova svega toga.“
Ivo Miro Jović, član HDZ i delagat u Domu naroda BiH:
„Znači, to je priprema ovog prostora, ove regije, zemalja koje su u čekaonici za EU, jedan od uvjeta kojeg trebaju uraditi je i to, a to je jedna dobra inicijativa i ja je podržavam.“
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH potvrdili su nam i kako će o problemu izručenja osoba sa dvojnim državljanstvom biti raspravljano na narednoj sjednici međudržavnog vijeća koja bi se trebala održati u oktobru.
„Član 9 Ustava RH zabranjuje izručenje hrvatskih državljana. U Ustavu BiH ne postoji takva restrikcija. Mi tu restrikciju imamo samo u članu 415 Zakona o krivičnom postupku, a taj član, odnosno sam zakon je vrlo lako promijeniti ukoliko bi se potpisao ugovor o izručenju sa Republikom Hrvatskom. Puno je teže promijeniti Ustav i to je ono što Hrvatska mora uraditi kako bi s nama mogla sklopiti taj ugovor. A s naše strane neće biti nikakav problem izmijeniti taj član.“
Slični problemi postoje i Srbijom čiji Ustav takođe ne dopušta izručenje državljana:
„Mora se reći da su problemi ipak manjeg obima s obzirom da puno manji broj državljana BiH ima i državljanstvo Republike Srbije, a znamo da to nije slučaj sa državljanima BiH koji imaju državljanstvo RH. To je ipak puno, puno veći broj.“
U Hrvatskoj i dalje slobodno šeće bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, nepravomoćno osuđen za pronevjeru u Hercegovačkoj banci, Ivan Bender, dužnosnik HDZ-a, osuden zbog pronevjere u slučaju prodaje mostarskog hotela Ero, ali i Boško Previšić, upravnik logora Gabela.
Hrvatska je, podsjetimo, odbila BiH izručiti generala HVO-a, Ivana Andabaka, jednog od osumnjičenika za ubojstvo Joze Leutara.
Preko granice u Bosnu i Hercegovinu pobjegao je Željko Vrbat, treći pljačkaš Getroa. Među bjeguncima iz Hrvatske u BiH je i tajkun Jozo Ćurković, za kojim je MUP RH raspisao tjeralicu zbog malverzacija u tvornici Salonit, ali i Svjetlan Stanić, jedan od osumnjičenika u korupcijskoj aferi Maestro.
Posljednji u nizu koji su se okoristili čarima dvojnog državljanstva je riječki kirurg Ognjen Šimić kojemu je na riječkom Županijskom sudu izrečena presuda zbog primanja mita.
Upravo zbog ovog slučaja, smataraju analitičari, hrvatska Vlada nedavno je zadužila nadležna ministarstva da iniciraju u zemljama jugoistočne Evrope promjene Ustava tih zemalja kako bi se omogućilo međusobno izručenje. Damir Arnaut, pravni savjetnik:
„To zvuči kao ozbiljna inicijativa, imaju punu podršku Vlade i premijera Hrvatske, i BiH će, kao što je to ranije isticala, u svakom slučaju na to pozitivno odgovoriti.“
Nova inicijativa hrvatske Vlade pokrenuta je u duhu tzv. uhidbenog naloga koji vrijedi među članicama EU. On iz postupka izručenja isključuje politiku, odnosno, sud jedne države direktno od suda druge traži osumnjičenika, a pritom se ne provjerava osnovanost sumnje, nego vrijedi načelo povjerenja. Ministar pravde BiH Bariša Čolak:
„Ja nisam baš siguran da u ovom trenutku postoji takav stupanj povjerenja. Inače, da postoji, znate, bilo bi moguće po postojećim konvencijama, ako uzmete Evropsku konvenciju o prijenosu kaznenih postupaka, jednostavno postoji mogućnost da transferirate ili prenesete kazneni postupak u onu zemlju iz koje znate da neće sad izručiti svoje državljane da bi se taj postupak tamo okončao.“
Čolak dodaje kako treba raditi na poboljšanju već postojećih sporazuma, što je u ovom trenutku jedino moguće:
„Mislim da ima prostora da se ovi naši sporazumi o pravnoj pomoći u građanskoj i kaznenoj oblasti sprovode. Drugo, kod izdržavanja kazne u jednoj, odnosno drugoj državi.“
Posljednje najave iz Vlade RH bh. političari i dužnosnici uglavnom su pozdravili iako preveliki optimisti nisu. Momčilo Novaković, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Predstavničkom domu:
„Mislim da je to u interesu svih, jer, pazite, vrlo pogrešno je razmišljanje da će prebrojavanje državljana kojih će više u toj situaciji biti na jednoj ili drugoj strani, to je najmanje bitno. Ipak bi pravda morala biti osnova svega toga.“
Ivo Miro Jović, član HDZ i delagat u Domu naroda BiH:
„Znači, to je priprema ovog prostora, ove regije, zemalja koje su u čekaonici za EU, jedan od uvjeta kojeg trebaju uraditi je i to, a to je jedna dobra inicijativa i ja je podržavam.“
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH potvrdili su nam i kako će o problemu izručenja osoba sa dvojnim državljanstvom biti raspravljano na narednoj sjednici međudržavnog vijeća koja bi se trebala održati u oktobru.
