Najgrublje rečeno, 80 posto krivnje za prometne nesreće je na vozačima, na vozilima je do pet posto, a ostalo su ceste, kaže prometni stručnjak, doktor Željko Marušić. Međutim, često se radi o – podijeljenoj krivnji. Dobar primjer za to je tragedija slovačkog autobusa sa 14 žrtava na autocesti Zagreb – Split, gdje uzrok nesreće još nije utvrđen:
"Velike su naznake da se radi o lošem stanju dopravnog vozila, što može ukazivati na to da je zbog neispravnosti došlo do skretanja. Međutim, dinamika kretanja i vremenski period kada se to dogodilo, ukazuju da je velika vjerojatnost da je vozač zaspao. Ono što je pored toga neosporno i bitno je i to da je vozač vozio prebrzo. To je kod nas česta praksa jer tour-operatori hvataju vrijeme. Njima je bitno da u 24 časa dođu, možda se nekada i vrate, kako bi imali ritam svojih poslova neporemećen. Pošto često imaju gužve na naplatnim kućicama ili na granici, onda hvataju zaostatak na auto-cesti."
Ne smije se u ovom slučaju amnestirati ni kvaliteta prometnice, posebice zaštitne ograde, koja je trebala biti čvršća, pa je možda mogla i spriječiti da autobus desnom stranom frontalno udari o stup nadvožnjaka, što je i izazvalo najviše žrtava, kaže doktor Marušić:
"Kod izrade prometnica nisu poštovani svi propisi Evropskog programa o sigurnosti cestnog prometa, koji govori da ceste moraju opraštati pogreške. Građevinski nije bio nikakav problem da se noseći stup u donjem dijelu zaobli. Da je bio zaobljen, posljedice bi u pola bila blaža."
Kako smanjiti broj prometnih nesreća i broj žrtava? Predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Dalmacije, Vlado Andrijašević, pobraja niz mjera – od dodatnog broja sati vježbanja u vozačkim školama, do eliminacije "crnih točaka" na prometnicama:
"Stvar je i u domenu policije, koja sama izjavljuje da joj nedostaje oko 200 policajaca da bi se promet mogao kontrolirati na zadovoljavajući način. Problem je i što svako može doći do vozačke dozvole i što vozači sjedaju za volan automobila i prije navršenih 18 godina, prije dobivanja vozačke dozvole."
Hrvatska bi trebala još više uključiti struku i znanost u rješavanje problema sigurnosti u prometu, upozorava redoviti profesor zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, doktor Ivan Dadić:
"Mi smo se posvetili nekim stvarima i dvije godine smo diskutirali samo o nula promila i o ničemu drugom. Mi smo još uvijek jednom nogom, bar u tom dijelu, u bivšem sustavu, gdje se nađu različite koordinacije, različita ministarstva i različiti ljudi i onda od puno baba kilavo dijete. I na kraju nitko nije odgovoran za to što se dogodilo. Da možemo više napraviti – to je sigurno."
