Dostupni linkovi

Jedan od važnijih segmenata uspješnog poslovanja predstavlja privredna propaganda ili reklamiranje putem medija. Na crnogorskim televizijama i ostalim medijima svakog dana pratimo veliki broj promotivnih poruka. Uprkos tom broju stručnjaci kažu da je reklamno tržište u Crnoj Gori u velikom zaostatku u odnosu na svijet.

Stanje u oblasti privredne propagande ili reklamiranja kao dijela marketinga u Crnoj Gori je nezadovoljavajuće, smatra redovni profesor na Ekonomskom fakultetu crnogorskog Univerziteta Božo Mihailović. Uzroci nezadovoljavajućeg stanja u propagiranju proizvoda su mnogobrojni, a neki od njih su nedostatak konkurencije i nezainteresovanost firmi da komuniciraju sa javnošću što je uslov za moderan način privređivanja. Uspostavljanje tržišnih veza i relacija sa svijetom može se postići samo konkurentnošću, a primjer visokog deficita privrednog i platnog bilansa govori o stanju konkurentnosti, kaže Mihailović:

"Naša preduzeća u cjelini posmatrano još uvijek ne osjećaju privrednu propagandu ili reklamu, odnosno i ostale oblike promocije kao jednostavno neophodan uslov savremenog, modernog načina privređivanja. Ona naša preduzeća više taj problem, taj fenomen posmatraju iz nužde ili da se uspostavi kontakt određeni sa medijima nego što je izraz osmišljene strategije jer je promotivna strategija i u okviru nje privredna propaganda samo dio i to posljedični dio marketing strategije preduzeća u cjelini."

Interesantno je, kaže profesor Mihailović, da domaća preduzeća posmatraju privrednu propagandu kao trošak, a ne kao sredstvo unapređenja prodaje. O tome govori činjenica da svoje proizvode najviše propagiraju preduzeća koja imaju najviše novca:

"I ne samo što imaju dovoljno sredstava nego su ona zahvaljujući konkurentskim uslovima shvatila tu potrebu da su stalno prisutna među potencijalnim i stvarnim potrošačima jer poznato je da u Crnoj Gori imamo preko dva mobilna telefona na jednog stanovnika gotovo tri sada u ovom momentu."

Iza svake reklame mora da stoji dugačak strateški proces i taj dio posla je kod crnogorskih kompanija potcijenjen, smatra psiholog i poslovni konsultant Radoje Cerović. A kao jedan od razloga navodi mali broj istraživanja tržišta na kojima se zasnivaju reklamne kampanje:

"Jedan od osnovnih razloga je što je najveći dio kompanija koje su crnogorske kompanije u ovim godinama imao jedan vrlo veliki rast obzirom na ekspanziju tržišta. Tako da je u većini slučajeva menadžerska struktura zaključila da onako kako su radili na početku to sasvim u radu i da to treba tako nastaviti i vrlo je teško promijeniti dok se ne susretnu sa ozbiljnom konkurencijom, dok se ne susretnu sa ozbiljnim poteškoćama na tržištu vrlo je teško promijeniti takvu sliku."

Cerović kaže da najozbiljnija ulaganja u reklame imaju mobilne telefonije, nakon toga slijede trgovinske firme koje manje više teže da reklamom budu prisutne na tržištu, a neozbiljan pristup promociji imaju građevinske firme i na kraju su svi ostali:

"Ono što je i u domenu advertajzinga crnogorskim menadžerima promaklo u velikom broju, čast izuzecima, je da je svijet napravio nekoliko koraka ispred, da je sama reklama u smislu da mi proizvodimo ovo ili ono, mi prodajemo stolicu, pa ja na reklamu stavim stolicu to je jedan doslovni način reklamiranja koji je u velikoj mjeri jedna stara koncepcija reklame. Danas se ide na mnogo suptilnije poruke, implicitne poruke, na nešto što se zove emocionalni identitet poruke, kao što je recimo emocionalni identitet brenda ili emocionalni identitet proizvoda gdje se ljudi identifikuju sa tim brendom ili sa tim proizvodom na bazi nekih emocionalnih afiniteta. Zato je potreban jedan mnogo suptilniji psihološki pristup."

Promotivni spotovi na crnogorskom tržištu su nedovljno kvalitetni, odnosno nedovoljno dobro osmišljeni, kaže profosor Mihailović, naglašavajući da na ovom tržištu mora da uslijedi krupni set reformi u oblasti kreatora propagandnih poruka kao u oblasti privrede:

"Mislimo da svako umije da napravi kreativan propagandni spot. To je taj propagandni spot efikasan, odgovarajući je izraz spoja i mašte i umjetnosti i kreacije i nauke i zato kada građani čuju neke spotove ti spotovi ili ti izrazi izazivaju umjesto pozitivne negativnu reakciju. Prije nekoliko godina je bio interesantan spot kada trlja građanin ruke i kaže "Koji biznis, bato!! " i tako dalje. Ima takvih primjera, na žalost, još."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG