Dostupni linkovi

Skupštinska rasprava o priznanju Kosova?


Skupština Crne Gore

Posljednjih dana intezivirane su poruke Podgorici iz Vašingtona i Londona da bi Crna Gora trebalo da prizna Kosovo, ali se vlasti i dalje drže veoma uzdržano po tom pitanju. Međutim, izvjesno je da će, ukoliko pritisak uslijedi, odluka o tome morati uskoro biti donešena. Da li bi o tome bila dovoljna odluka Vlade ili bi ipak legitimitet eventualnoj odluci o priznanju Kosova morao biti obezbeđen i kroz raspravu u Skupštini?

Jedino što je i dalje izvjesno kada je riječ o stavu crnogorskih političkih aktera prema pitanju priznanja nezavisnosti Kosova je da se srpska opozicija i dalje oštro protivi tome, upozoravajući da bi to moglo imati nesagledive posljedice, ta da na drugoj strani albanske partije, iako imaju razumijevanja za uzdržan stav vlasti, očekuju da će to biti uskoro. Vlast opet neprekidno ponavlja istu priču da neće žuriti i da će se voditi unutrašnjim interesima Crne Gore, potrebi očuvanja dobrih odnosa sa Beogradom, ali i sa Prištinom i naravno evropskim i američkim partnerima. Kako su ti partneri ovih dana u nekoliko navrata preko svojih ambasadora, britanskog Kevina Lajna i američkog Roderika Mura poručili da «je pravo vrijeme da Crna Gora prizna Kosovo» i «da se priključi svojim evropskim i evroatlantskim partnerima» jasno je da izvjestan pritisak na zvaničnu Podgoricu postoji, iako vlast to ne želi da prizna. Čak je i dio srpske opozicije zatražio da se zaustave pritisci na Crnu Goru za priznanje Kosova dok umjereni dio opozicije poput predsjednika Socijalističke narodne partije, Srđana Milića poziva Vladu da ne žuri sa odlukom o Kosovu. Eksplicitnog odgovora na ovo pitanje iz vlasti i dalje nema, ali se zbog osjetljivosti teme, postavlja pitanje da li bi budući stav Vlade radi većeg legitimiteta mogao da ima i skupštinsko pokriće. Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da je ta opcija još i ranije sa njihove strane pominjana:

"Kada dođe vrijeme - za pet dana, pet mjeseci ili pet godina sasvim uslovno svejedno - i Crna Gora ipak bude trebala da se izjasni, ja mislim da to treba da uradi Vlada, to je u nadležnosti Vlade Crne Gore i to Vlada treba da učini, a da bi se pokazalo kakvo je globalno političko raspoloženje u Crnoj Gori, mislim da treba to skenirati u crnogorskom parlamentu. Ne da ne bi smetalo, nego bi jednostavno amortizovalo sve te i sada prisutne priče. Pretpostavljam da bi one bile obogaćene u narednim vremenima do tog trenutka i nekim novinama od naše "inventivne" opozicije."

I u manjem kaolicionom partneru iskazuju spremnost za skupštinsku raspravu na ovu temu. Portparol Socijaldemokratske partije Raško Konjević, pak, podsjeća da je ovakva inicijativa opozicione Narodne stranke imala podršku predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, ali da je opozicija napustila parlament:

"Svjedoci smo da su opozicione partije bez obzira što pokazuju neko svoje navodno interesovanje za tu temu nijesu bili u parlamentu, prosto su pobjegli iz parlementa ne želeći da saopšte svoje stavove. SDP je u okviru vladajuće koalicije a vladajuća koalicija je svakako spremna da preuzme odgovornost za odluke koje će se donositi i mi smo svakako spremni da razgovaramo na tu temu i u crnogorskom parlamentu. Postavlja se pitanje da li će opozicija nakon napuštanja crnogorskog parlamenta i navodno čvrstog stava da se u njega navodno neće vraćati dok se ponovo ne obnove televizijski prenosi, da li bi i pored neke nove inicijative da se razgovara o pitanju Kosova uopšte učestvovala u toj raspravi."

Najžešći protivnici priznanja nezavisnosti Kosova, koalicija Srpska lista, koja je najavila da će se takvoj odluci vlasti suprotstaviti svim demokratsim sredstvima, i pored oštrine stavova iskazuje međutim spremnost za skupštinsku raspravu na tu temu. Portparol Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić:

"Rasprava u parlamentu o tom pitanju jeste idealna politička pretpostavka da pred građanima Crne Gore svaka politička struktura Crne Gore objasni svoje stavove o ovom veoma važnom pitanju. Naravno, ni po koju cijenu ne pristajemo i borićemo se demokratskim sredstvima da to spriječimo na mogućnost da Crna Gora prizna lažnu državu na teritoriji Srbije iz više razloga koji su javnosti veoma poznati. Ali u konkretnom slučaju mogu samo da konstatujem da bi kamere u republičkom parlamentu bile druga veoma bitna pretpostavka da raspravljamo o ovom pitanju."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG