Dostupni linkovi

Na sarajevskim gradskim trgovima, osim brojnih gostiju Sarajevskog Film festivala (SFF), a njemu u čast jamačno, održava se i Summer Book Fest, manifestacija kojoj je ovo drugo izdanje. Ljetnji festival knjige traje do 28. avgusta, a o njegovoj ponudi razgovaramo sa jednim od njegovih utemeljivača – Tahibom Šahinpašićem – vlasnikom istoimene izdavačke kuće (Šahinpašić).

RSE: Šta se krije iza Ljetnog festivala knjige?


Šahinpašić: Dragan Marković, vlasnik i direktor izdavačke kuće University Press i ja, razradili smo tu ideju. Željeli smo da tokom Sarajevo Film festivala, bojnoj publici iz zemlje i iz inostranstva pokažemo i našu produkciju. Prošle godine je to bilo relativno skromno, a ove godine se možemo pohvaliti da smo napravili jednu pravu i lijepu manifestaciju. Tu su nam pomogli prije svega ljudi iz opštine Stari Grad, koji su nam ustupili prostor na korištenje tokom festivala knjige.


RSE: Po čemu se festival knjige razlikuje od sajma? Po čemu je to različita manifestacija od onoga što posjećujemo zimi ili u proljeće?


Šahinpašić: Ovdje je prije svega opuštenija atmosfera, ambijent je opušteniji, ništa ne mora započeti tačno na vrijeme (promocije i čitanje knjiga), što je na Sajmu knjiga ili Zimskom salonu obavezno. Autori se druže, čitalačka publika prati festival bez ikakvog opterećenja…


RSE: Na jednoj strani imamo izdanja, a na drugoj književnu pozornicu na kojoj nastupaju pjesnici i pisci. Da izdvojimo neka imena koja na ovaj koristan način neposredno kontaktiraju sa publikom.


Šahinpašić: Promovirani su brojni autori, koji nisu broj jedan po popularnosti, ali čija su djela nesumnjivo čitana. Imali smo Dževada Karahasana, Ivana Kordića i mnoge druge. Pokušavamo napraviti što opušteniji ambijent. Ljudi koji su došli u ovaj grad tokom festivala, došli su da se prije svega razonode, da se opuste i da duhovno uživaju, tako da im i mi u tom smislu pomažemo.


RSE: Zanimljive su specijalizirane postavke, odnosno reprezentativne kolekcije Biblioteke grada Sarajeva, jednog od značajnih organizatora.


Šahinpašić: To bez daljnjeg. Biblioteka grada Sarajeva pravi i radionice. Imali smo sjajnu radionicu sa djecom predškolskog uzrasta. Najviše zahvaljujući aktivnosti ljudi iz Biblioteke grada Sarajeva uspijevamo oplemeniti festival i dati mu što veći umjetnički i kulturološki karakter.


RSE: Zanimljivo je da je zvanično ime festivala na engleskom – Summer Book Fest. To, nadam se, nije puko pomodarstvo, već ima svoj puni smisao. Možda zbog brojnih gostiju iz inostranstva koji dolaze na SFF.


Šahinpašić: U pravu si. Engleski naziv smo izabrali upravo zbog tih brojnih stranih gostiju. Zahvaljujući nazivu na engleskom, kad prolaze Ferhadijom i pogledaju u Park, znaju šta se dešava. Ali slažem se da je samo engleski naziv manjkavost. Dogodine ćemo imati dvojni naziv – Ljetni festival knjige/Summer Book Fest.


RSE: Da li postoje razmišljanja o institucionalnom povezivanju Summer Book Festa i Sarajevo Film festivala? Mada se radi o dvije različite umjetnosti, dva razdvojena jezika, ipak su literatura i film povezani. Eto, na primjer, postoji scenarij kao dodirna točka.


Šahinpašić: Još nismo imali nikakve kontakte sa upravom Sarajevo Film festivala u tom smislu, ali mislim da nije loša ideja da se o tome s njima popriča. Iako je naš glavni cilj da na ovaj način knjigu učinimo pristupačnijom čitaocima. Knjiga je, naime, u knjižari mnogo skuplja nego na festivalima i sajmovima, a mi želimo povećati broj čitaoca. Tako da, možda, naše ideje i naši motivi nisu isti kao ideje i motivi organizatora SFF-a, ali bolje je popričati, pa čovjek nauči i sazna nešto novo.


RSE: Upitao bih te kao vlasnika kuće koja je veoma predana na sajmovima, festivalima i svim oblicima koji afirmišu knjigu, osjeti li se neki pomak? Raste li interes čitalaca? Postoji li veći broj ljubitelja knjige nego prije? Kad ćemo zapravo početi čitati knjige u tramvaju, u trolejbusu…?


Šahinpašić: To je, nažalost, pitanje za daleku budućnost. Mislim da imamo jako mali procenat stalnih čitalaca i kupaca knjiga, odnosno ljudi koji imaju potrebu da se s knjigom non-stop druže. Na našu sreću, to su većinom mladi ljudi, nove generacije, školovane u poratnom periodu. Upravo te generacije kupuju knjigu. Ljudi koji su kupovali knjige u predratnom periodu, sada su u penziji, a njihove penzije su toliko male da jednostavno ne mogu sebi priuštiti kupnju knjige, tako da odlaze u biblioteke. A opet, biblioteke im ne mogu priuštiti nove naslove. Nadamo se da će formiranjem Fondacije za bibliotekarstvo, ove godine, situacija bitno popraviti. To znači da će biblioteke u Bosni i Hercegovini moći publici ponuditi i novu produkciju. Tako da će ta populacija, koja sebi ne može priuštiti kupnju knjige, moći posuditi knjigu u biblioteci, pročitati je i time ostvariti svoju duhovnu potrebu.


RSE: Cijeniš, dakle, da su neke važne institucije ipak počele prepoznavati važnost knjige, ili se opet radi o incidentu?


Šahinpašić: Ovaj put se radi o nečemu što bi trebalo biti trajno. Ove godine je Federacija BiH izdvojila milion maraka za Fondaciju za bibliotekarstvo. Od tog miliona će 600.000 maraka biti upotrijebljeno za kupovinu knjiga. Godinu po godinu, milion po milion, vrlo brzo će izdavači živnuti i vrlo brzo će biblioteke imati šta ponuditi čitateljima.
XS
SM
MD
LG