Dostupni linkovi

Popis i dalje političko pitanje


Tri najbrojnije nacionalnosti u BiH po popisu iz 1991. godine.

Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je još u martu 1991. godine. O organizovanju novog popisa do sada nije bilo dogovora političkih lidera, pa će vjerovatno jedna od tema njihovog sastanka s visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom, 23. avgusta, biti mogućnost organizovanja popisa 2011. godine.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini već nekoliko godina se koristi u političke svrhe. I prije posljednje incijative predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika da se popis uradi 2011. godine, predstavnici iz reda srpskog naroda u državnom parlamentu i ranijih godina su insistirali na tome. I tada, kao i danas, žestoki protivnici su predstavnici političkih partija u Federaciji.

Tako u Stranci demokratske akcije smatraju da se popis stanovništva u BiH ne može napraviti sve dok se ne provede Anex 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno ne ostvari povratak građana u prijeratna mjesta boravka. Prema ocjeni potpredsjednika stranke Elmira Jahića, popis stanovništva je političko, a ne tehničko pitanje, i ukoliko bi se proveo postupak za tri godine, značilo bi to, kako kaže, završetak etničkog čišćenja:

„Ono što je nastalo silom, ono što je nastalo genocidom, ono što je nastalo organiziranim, nasilnim progonom stanovništva ne može biti legalizirano.“

Za poslanika Stranke za BiH u državnom parlamentu Adema Huskića, pored provedbe Anexa 7, neophodno je omogućiti svim građanima koji žive u dijaspori, a koji se se morali odreći bh. državljanstva izmjenu zakona kojom bi imali šansu za ponovno sticanje državljanstva BiH:

„Pet stotina hiljada građana koji su genocidnom politikom istjerani iz BiH ne mogu izgubiti državljanstvo i neće moći biti obuhvaćeni popisom.“

Poslanik Hrvatske demokratske zajednice BiH u Parlamentu BiH Velimir Jukić:

„Smatram da treba nastaviti razgovarati o potpunoj provedbi Aneksa 7 i uložiti sve napore da se postignu što je bolje moguće rezultati na tom planu. To je po meni preduvjet za jedne korektne, poštene dogovore, odnosno preduvjet za postizanje dogovora.“

Uprkos stajalištima stranaka iz Federacije BiH, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata kažu da insistiraju na popisu stanovništva jer je to uslov približavanja BiH Evropskoj uniji. Navode i kako se ne radi o političkom, već isključivo o tehničkom pitanju. Poslanik te partije u državnom parlamentu Drago Kalabić:

„Gdje to stoji da će popis zaustaviti povratak? Jedino što će on sigurno identifikovati one koji su bili zaduženi za te procese da to nisu odradili kako treba i njima to sad treba da služi kao paravan. Realna je činjenica da je mnogo para i stranih donacija oprano u BiH i vjerovatno bi popis stanovništva to otkrio. Jer kako je moguće potrošiti toliki novac za povratak a da nemate rezultata?"

Za poslanicu Socijaldemokratske partije a u državnom parlamentu Mirjanu Malić popis stanovništva nije sporan ukoliko bi se posmatrao iz političkog aspekta jer ne bi ništa promijenio, s obzirom da se odluka o konstitutivnosti ionako ne provodi:

„Ne trebate ići dalje od članova Opštinskog vijeća Opštine Centar u kojoj se multietničnost sastoji u tome da su tri Bošnjaka i jedan musliman.“

Prema mišljenju UN-a, u BiH 2011.godine popis stanovništva je moguće provesti ako se donese politička odluka i ukoliko se nastavi na pripremnim radnjama za njenu provedbu. Iz UN-a također napominju kako zapadnoevropske zemlje ne popisuju etnicitet, te da bi etničke karakteristike u BiH trebalo svesti na okvir ljudskih prava. Šefica Populacijskog fonda UN-a u BiH Željka Mudrovčić:

„Postoji preporuka da ako je etnicitet nešto što je sporno, on može alternativno da bude tretiran. Ne treba da bude karakteristika koja mora biti u popisu i zbog nje sad mora cijeli popis čekati. On može biti alternativno tretiran, drugim riječima - etnicitet stanovništva se može na drugi način saznati, ne mora da bude znači obuhvaćen popisom.“

Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je u martu 1991. godine. Tada je u BiH živjelo 4.377.033 stanovnika. Muslimana je bilo 43,47%, Srba 31,21%, a Hrvata 17,38%. Čak 5,54% građana se izjašnjavalo kao Jugosloveni. Novi popis stanovništva bi, sudeći prema onima koji su za i onima koji su protiv njega, itekako promijenio nekadašnju statistiku.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG