Dostupni linkovi

Rusko-gruzijski sukobi ne prestaju


Ruske trupe na putu ka Ćinvaliju, 10. avgust 2008.
Ruske trupe na putu ka Ćinvaliju, 10. avgust 2008.

Gruzija i Rusija nastavljaju sa međusobnim optužbama i raketnim napadima, uprkos gruzijskoj objavi da povlači snage iz Južne Osetije i poziva na prekid vatre. Istovremeno, Savet bezbednosti ni u četvrtom pokušaju nije doneo odluku o sukobu u Gruziji, a Bush je zatražio od Putina povlačenje trupa.

Gruzija je nastavila napade na Ćinvali, glavni grad Južne Osetije, uprkos objavljenom povlačenju, dok su ruski avioni i noćas gađali ciljeve oko Tbilisija.

"U nekim zonama u kojima ruski vojnici održavaju mir (nedaleko od Ćinvalija) bilo je aktivnih sukoba," u noći između nedelje i ponedeljka, izjavio je komandant ruskih snaga za održavanje mira, general Marat Kulahmetov, javila je agencija Interfaks.
On je rekao da su gruzijske snage nastavile da gađaju ruske pozicije.

"Jedan od punktova ruskih vojnika za održavanje mira bombardovala je gruzijska avijacija",
rekao je Kulahmetov, dodajući da u tim napadima nije bilo žrtava.

Istovremeno je Gruzija saopštila da su ruski avioni gađali više ciljeva nedaleko od glavnog grada te zemlje, Tbilisija. Ruski vojni avioni bombardovali su vojnu bazu i radare, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije.
"Bilo je dva bombardovanja. Jedno je bilo usmereno na vojnu bazu Kojori i drugo na oblast Mahata. Koliko mi je poznato, u napadima nema žrtava", rekao je portparol gruzijskog ministarstva unutrašnjih poslova Šota Utiašvili.
Predsednik Gruzije Mikheil Saakashvili (l), francuski ministar spoljnih poslova Bernard Kouchner (s) i finski ministar spoljnih poslova Alexander Stubb na konferenciji za novinare u Tbilisiju, 10. avgust 2008.
Do napada oko Tbilisija došlo je pošto je šef francuske diplomatije Bernar Kušner doputovao u pregovaračku misiju, ali nije poznato da li je i dalje bio u glavnom gradu u vreme bombardoavanja.
Rusija je pojačala i svoje vojno prisustvo u Abhaziji, drugoj separatističkoj gruzijskoj oblasti, tako da je sada tamo više od 9.000 vojnika i 350 blindiranih vozila, javio je Interfaks. Prema rečima generala ruskih mirovnih snaga Aleksandra Novickog, cilj ovog pojačanja je da se izbegne situacija sa kojom su mirotvorci bili suočeni u Ćinvaliju.

Savet bezbednosti bez dogovora, Halilzad optužuje Rusiju
Savet bezbednosti UN ni u nedelju, četvrti put u nekoliko dana, nije doneo odluku o sukobu u Gruziji. Članovi Saveta bezbednosti UN prekinuli su sastanka nakon tri časa s namerom da se ponovo sastanu kasnije danas ili sutra.
Američki ambasador u UN Zalamaj Halilazad optužio je Rusiju da ometa pokušaje da se postigne mir, kao i da pokušava da promeni režim u Tbilisiju, što je ruski ambasador Vitalij Čurkin negirao.
Nakon sednice Halilzad je novinarima rekao da se situacija u Gruziji pogoršala u poslednjih 24 časa i da postoji "opasnost da je Rusija preterala" tražeći promenu režima u Tbilisiju.
Sukob je počeo kada je Gruzija pokušala da stavi Južnu Osetiju pod kontrolu, a potom se suočila s reakcijom ruske vojske.
"Promena režima je čisto američki izum", odogovorio je Čurkin obraćajući se novinarima. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u Moskvi je takodje negirao da Moskva traži smenu gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija.
Lavrov je rekao da je njegov telefonski razgovor s američkom državnom sekretarkom Kondolizom Rajs pogrešno protumačen. Prema njegovim rečima, Moskva smatra da Sakašvili ne može biti njen partner, ali da odlazak s vlasti gruzijskog predstavnika nije preduslov za rešenje krize.
SAD pripremaju nacrt rezolucije u kojem se traži trenutan prekid vatre i osuda ruskih akcija u Gruziji. Francuska takođe radi na nacrtu rezolucije, a SAD i članice Saveta bezbednosti iz Evrope planiraju da se kasnije sastanu kako bi koordinisali svoje nastupe.
Sednica je počela kao zatvorena, a potom nastavljena kao otvorena. Na zatvorenoj sednici više članica Saveta bezbednosti je stalo uz Gruziju, dok su Kina i Južna Afrika iskazale određenu podršku Rusiji, rekao je zvaničnik UN.
Gruzijski ambasador Irakli Alasania rekao je da Rusija namerava da "izbriše gruzijsku državnost, da istrebi gruzijski narod".

Ruski ambasador pri UN Vitaly Churkin,govori na sednici Saveta bezbednosti, 10. avgust 2008.
Čurkin je, medjutim, optužio Tbilisi da sprovodi "genocid" protiv naroda Južne Osetije i rekao da će Rusija postupati samo u "samoodbrani".
"Recimo jasno da smo spremni da okončamo taj rat, da ćemo se povući iz Južne Osetije, da ćemo potpisati sporazum o neprimenjivanju sile", predložio je Čurkin.

Diplomate medjutim kažu da se velike borbe nastavljaju u više oblasti. Brodovi ruske mornarice su blizu obale Abhazije, takodje separatističke oblasti u Gruziji, a njena avijacija je bombardovala predgradja Tbilisija.
Gruzijsko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da se vojska pridržava naredjenja predsednika Mihaila Sakašvilija o prekidu vatre i da je o tome obavešten ruski izaslanik u Tbilisiju.

"Spremni su za trenutne pregovore s Ruskom Federacijom", rekao je američki generalni podsekretar za političke poslove Lin Pesko na brifingu u Savetu bezbednosti. On je rekao da i će će gruzijski "humanitarni koridor" za civile, izbeglice i vojnike pomoći pregovorima.
Buš zatražio od Putina povlačenje trupa
Predsednik SAD Džordž Buš izjavio je da je u razgovoru sa ruskim premijerom Vladimirom Putinom izrazio duboku zabrinutost zbog "nesrazmerne reakcije" Rusije na situaciju u Južnoj Osetiji.

Buš je, u intervjuu za En-Bi-Si Sports (NBC), koji je dao poslednjeg dana boravka na Olimpijskim igrama, izjavio da je u petak u Pekingu razgovarao sa Putinom.

"Ovo nasilje je neprihvatljivo", navodno je Buš rekao Putinu.

Buš je istakao i da je od Putina zatražio da povuče trupe i vrati situaciju na stanje od 6. avgusta, odnosno "status kvo".
"Bio sam vrlo čvrst sa Putinom", kazao je Buš i dodao da je slične komentare izneo i u telefonskom razgovoru sa ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedevom.
XS
SM
MD
LG