Dostupni linkovi

Prijeti li Bosni i Hercegovini podjela?


Potpisivanje Dejtonskog sporazuma: Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović (donji red), 14. decembar 1995.

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa vođena je polemika o tome da li Bosni i Hercegovini prijeti podjela. Učesnici ovog duela bila su dva bosanskohercegovačka političara i poslanika Parlamentarne skupštine BiH: Drago Kalabić, član Izvršnog odbora Stranke nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće partije u Republici Srpskoj, i Denis Bećirović, član Predsjedništva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

Polemisalo se o tome da li postoji sličnost između Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, da li Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje, da li bošnjacki političari žele da unitarizuju Bosnu i Hercegovinu, da li hapšenje Radovana Karadžića slabi Republiku Srpsku, kao i o tome da li međunarodna zajednica čvrsto stoji iza teritorijalnog integriteta BiH ili bi ona pod određenim okolnostima pristala na podjelu te zemlje.

Omer Karabeg: Nedavno je bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) napisao u britanskom Observeru da postoji realna pretnja od ponovnog razbijanja Bosne i Hercegovine. Ima li istine u tim tvrdnajma?

Pokazalo se da je Bosnu i Hercegovinu nemoguće podijeliti i da su takvi pokušaji, koji su uvijek donosili patnju i nesreću, na kraju uvijek propadali...

Denis Bećirović: Ja mislim da takve teze ne stoje. Naime, da ima određenih pokušaja da se Bosna i Hercegovina razbije i podijeli - ima, i bilo ih je u prošlosti. Međutim, treba biti svjestan da je Bosna i Hercegovina neupitna tekovina višestoljetne historije koja nije nastala nagodbama ni unutrašnjih, ni spoljnih faktora. Pokazalo se da je Bosnu i Hercegovinu nemoguće podijeliti i da su takvi pokušaji, koji su uvijek donosili patnju i nesreću, na kraju uvijek propadali. Dakle, nema potrebe da uopšte razmišljamo o ponavljanju nečega što je historija već više puta odbacila i što se pokazalo kao nemoguće.

Drago Kalabić: Znajući kako je Bosna i Hercegovina nastala i kako je opstala i znajući njene unutrašnje kontroverze, ne bih se usudio reći da se ona ne nalazi pred određenim iskušenjima. Pojedine zemlje, kako u regionu tako i u svijetu, dijelile su se ili su nestajale bilo pod spoljnim pritiskom bilo zbog unutrašnjih odnosa.

Nad Bosnom i Hercegovinom su se nadvile iste one opasnosti koje su se nadvile nad bivšom Jugoslavijom...

Svi oni koji žele opstanak Bosne i Hercegovine treba da se zamisle nad činjenicom da su u ovom momentu dva naroda nezadovoljna svojom pozicijom u Bosni i Hercegovini i da strahuju od hegemonije, unitarizacije i centralizacije. Nedavno iskustvo bivše Jugoslavije može se u velikoj mjeri preslikati na Bosnu i Hercegovinu. Nad Bosnom i Hercegovinom su se nadvile iste one opasnosti koje su se nadvile nad bivšom Jugoslavijom. Zbog toga ne bi trebalo ponavljati greške koje su se dešavale prilikom raspada bivše Jugoslavije.

Nemoguće je porediti bivšu SFRJ sa Bosnom i Hercegovinom. To su dvije različite stvari i historijski i u svakom drugom pogledu, tako da ta paralela ne stoji...

Denis Bećirović: Nemoguće je porediti bivšu SFRJ sa Bosnom i Hercegovinom. To su dvije različite stvari i historijski i u svakom drugom pogledu, tako da ta paralela ne stoji. A kad je riječ o tome šta narodi Bosne i Hercegovine misle o svojoj državi, mislim da nije dobro da bilo ko govori u ime čitavih naroda. Ja mislim da svi građani Bosne i Hercegovine imaju interes da očuvaju državu Bosnu i Hercegovinu. To je, na kraju krajeva, naša država. Evo i moj kolega gospodin Kalabić i ja smo u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na početku našeg mandata prije nepune dvije godine položili zakletvu da ćemo zajednički braniti i štititi suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Ja mislim da je Bosna i Hercegovina stabilna država i da će u budućnosti biti još stabilnija iz prostog razloga što ovde ima dosta ljudi koji vole svoju državu i žele da ona bude jedna normalna, evropska zemlja. Umjesto da se bavimo pričama o podjeli treba se okrenuti životnim, egzistencijalnim pitanjima. U Bosni i Hercegovini je dosta siromašnih. U mnogim gradovima oba entiteta možete sresti ljude koji traže hranu po kontejnerima, preko 700.000 građana Bosne i Hercegovine živi ispod granice siromaštva. To su suštinska pitanja koja moramo riješavati.

Omer Karabeg: Gospodine Kalabiću, gospodin Bećirović kaže da se Bosna i Hercegovina nikako ne može porediti s onom bivšom Jugoslavijom.

Drago Kalabić: To nije realan stav. Podsjetio bih da su pojedini narodi u bivšoj Jugoslaviji govorili da je jedan od razloga što traže nezavisnost to što ih većinski narod, a to su bili Srbi, ne razumije i guši njihova prava i slobode. Iz ove današnje pozicije mogao bih reći da Srbi i tadašnja vlast u Beogradu zaista nisu razumjeli neke narode. Slovence i Hrvate nije bilo moguće natjerati da vole tu državu zato što je većinski narod odlučio da tako treba da bude. Isto to se sada dešava u Bosni i Hercegovini.

Bošnjaci na neki način žele da od Bosne i Hercegovine naprave Jugoslaviju i da natjeraju druga dva naroda da je vole...

Bošnjaci na neki način žele da od Bosne i Hercegovine naprave Jugoslaviju i da natjeraju druga dva naroda da je vole, umjesto da se pozabave konkretnim razlozima njihovog nezadovoljstva i pokušaju da nađu rješenje u demokratskom dijalogu. A ako Bošnjaci misle da su oni sami dovoljni za Bosnu i Hercegovinu, kao što su Srbi govorili da su oni sami dovoljni za Jugoslaviju - što je bila greška, onda je upitna budućnost Bosne i Hercegovine. Nje neće biti bez demokratskog dijaloga Srba, Hrvata i Bošnjaka. Bosna i Hercegovina ne može opstati voljom samo jednog naroda.

Denis Bećirović: Ja i dalje tvrdim da je nemoguće porediti bivšu Jugoslaviju i Bosnu i Hercegovinu. Naime, bivša Jugoslavija je nastala 1918. i raspala se 1992. godine. dok Bosna i Hercegovina, za razliku od Jugoslavije, ima svoju svoju hiljadugodišnju državnost, imala je svoju srednjovjekovnu državu, bila je corpus separatum i u vrijeme Otomanske imperije i u vrijeme Austro-Ugarske, čak je i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca priznala terotiorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ona je obnovila svoju državnost na Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a, kao što je obnovila svoju nezavisnost 1992. godine.

Snovi o nekoj dominaciji unutar Bosne i Hercegovine kao i o nekakvom otcjepljenju nekih njenih dijelova su samo puke iluzije...

Ja moram reći da je bilo kakva ideja o dominaciji jednog naroda suprotna borbi za cjelovitu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu kao državu ravnopravnih naroda i građana. Onaj ko želi da dominira u Bosni i Hercegovini nije njen prijatelj. Snovi o nekoj dominaciji unutar Bosne i Hercegovine kao i o nekakvom otcjepljenju nekih njenih dijelova su samo puke iluzije. Mislim da bi trebalo staviti tačku na priču o opstanku Bosne i Hercegovine. Ona se odbranila toliko puta u svojoj historiji i potvrdila kao jedna veoma egzistentna država na evropskom kontinentu. Ja govorim u ime Socijaldemokratske partije koja svojim primjerom pokazuje da je multientička Bosna i Hercegovina moguća. U Parlamentu Bosne i Hercegovine mi imamo poslanike iz srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.

Omer Karabeg: Gospodine Kalabiću, mislite li da bi Republika Srpska, nezadovoljna svojim položajem u Bosni i Hercegovini i položajem srpskog naroda, jednog dana mogla raspisati referendum o samoopredelenju i otcjepljenju?

Ako se Srbima u Bosni i Hercegovini ne dozvoli izjašnjavanje, to je potpuno gušenje ljudskih prava i sloboda...

Drago Kalabić: Republika Srpska je, htjeli mi to ili ne htjeli priznati, međunarodni subjekt. Ona zajedno s Federacijom čini Bosnu i Hercegovinu, tako je to utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom. Republika Srpska nije neka neformalna regija, nego je to subjekt koji je priznat Dejtonskim sporazumom, Pariskim ugovorom i drugim dokumentima. Ako se Srbima u Bosni i Hercegovini ne dozvoli izjašnjavanje, to je potpuno gušenje ljudskih prava i sloboda. Umjesto da im se to zabranjuje treba im pokazati da je za njih bolje i prosperitetnije da ostanu u Bosni i Hercegovini. Ja mogu prihvati ovo što je govorio gospodin Bećirović, ali je to manjinsko mišljenje bošnjačkog naroda. Većinsko je mišljenje ono koje zastupaju dvije najveće političke partije u Bošnjaka, a koje traže ukidanje Republike Srpske. One ne kažu šta bi bilo poslije sa Srbima kada bi se ostvario njihov zahtjev.

Drago Kalabić, član Izvršnog odbora Stranke nezavisnih socijaldemokrata

Ja bih podsjetio i da je referendum iz 1992. godine, na kome je bila izglasana nezavisnost Bosne i Hercegovine, bio bez učesća srpskog naroda i da se druga dva naroda sve ovo vrijeme nisu potrudila da to isprave i da omoguće srpskom narodu da ili potvrdi taj referendum ili da se na neki drugi način odredi. To je ostalo nešto što visi u vazduhu. Preko tog se prećutno prešlo smatrajući da Srbi to prihvataju, što nije tačno. Sve odluke o sudbini Bosne i Hercegovine donosile su se voljom međunarodne zajednice. Da budem iskren, ovi narodi gotovo nikada nisu sami odlučivali o svojoj sudbini. Meni je žao što je to tako, ali to je činjenica. S obzirom na maglovitu ulogu međunarodne zajednice u proteklim vremenima na Balkanu nisam siguran da se negdje ne kuju i drugačiji planovi oko Bosne i Hercegovine, kao što su se kovali oko Jugoslavije. Tada su visoki međunarodni zvaničnici dolazili u Beograd da podrže Jugoslaviju, a već su, to se sada jasno vidi, bili napravljeni planovi za njeno razbijanje.

Po Ustavu Bosne i Hercegovine nijedan dio Bosne i Hercegovine i nijedan narod Bosne i Hercegovine nemaju pravo na referendum o otcjepljenju...

Denis Bećirović: Po Ustavu Bosne i Hercegovine nijedan dio Bosne i Hercegovine i nijedan narod Bosne i Hercegovine nemaju pravo na referendum o otcjepljenju. Bosna i Hercegovina je definirana kao država građana i tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata zajedno sa ostalim narodima koji ovdje žive. Konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini ne znači istovremeno i njihovu etničku i teritorijalnu homogenizaciju. Oba entiteta u Bosni i Hercegovini su multietnička i u oba entiteta su sva tri naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci - potpuno ravnopravna. Nemoguće je po postojećoj ustavnoj strukturi Bosne i Hercegovine napraviti bilo šta što je protivno volji bilo kojeg naroda.

Do sada je međunarodna zajednica čvrsto insistirala na očuvanju Bosne i Hercegovine, ali ja nisam siguran da ona ima više strpljenja da je na takav način čuva...

Drago Kalabić: Podsjetio bih da su narodi u bivšoj Jugoslaviji imali pravo na samoopredjeljenje i mislim da bi to bilo moguće i u Bosni i Hercegovini. Ne možete negirati pravo naroda na referendum, na demokratsko izjašnjenje jer onda jasno stavljate na znanje da se plašite tog izjašnjavanja. Do sada je međunarodna zajednica čvrsto insistirala na očuvanju Bosne i Hercegovine, ali ja nisam siguran da ona ima više strpljenja da je na takav način čuva.

Ako se smatra da je Bosna i Hercegovina zemlja samo jednoga naroda i da druga dva naroda nemaju pravo da kažu da li je to njihova zemlja ili nije, onda to nije dobro. Nema Bosna i Hercegovina tu snagu da taj rasplet zaustavi ako se ne postigne konsenzus koji će zadovoljiti sva tri naroda. Da je to problem samo srpskog naroda, možda bi se moglo reći da sam ja pristrasan, ali u ovom momentu ne možete naći nijednog predstavnika hrvatskog naroda koji je zadovoljan Bosnom i Hercegovinom i to daje ozbiljnost cijeloj ovoj priči.

Damir Bećirović: Ustav Bosne i Hercegovine je vrlo jasan. Bilo kakva priča o dijeljenju i cijepanju Bosne i Hercegovine je protuustavna djelatnost. Kad Bosnu i Hercegovinu 1992. godine nije razbila četvrta vojna sila u Evropi, malo je šanse da se to danas uradi. Bosni i Hercegovini je danas potreban nov način razmišljanja, nov način rada, novo shvatanje odgovornosti.

Nije dobro da se u bh. gradovima umjesto bosanskohercegovačke zastave nose zastave drugih zemalja - Saudijske Arabije, Srbije, Hrvatske. Mi imamo svoju zastavu, zastavu države Bosne i Hercegovine, ona pripada svim njenim narodima i građanima...

Nije dobro kada neko u Banjoj Luci kaže da navija za Bosnu i Hercegovinu samo onda kada ona igra sa Turskom, kao što nije dobro da u Zenici navijaju za neki klub iz Albanije, a ne za našu bosanskohercegovačku “Modriču“. Također nije dobro da se u bosanskohercegovačkim gradovima umjesto bosanskohercegovačke zastave nose zastave drugih zemalja - Saudijske Arabije, Srbije, Hrvatske. Mi imamo svoju zastavu, zastavu države Bosne i Hercegovine, ona pripada svim njenim narodima i građanima.

Omer Karabeg: Ima onih koji misle da hapšenje Karadžića slabi Republiku Srpsku s obzirom da ga mnogi smatraju tvorcem tog entiteta. Kako vi na to gledate, gospodine Kalabiću?

Drago Kalabić: Mislim da je to potpuno pogrešna teza koja bi se lako mogla provjeriti kada bi se srpskom narodu dozvolilo da se o tome izjasni. Republika Srpska je i prije Karadžića i poslije Karadžića bila izraz volje srpskog naroda. Da nije tako, ona bi nestala nakon odlaska Karadžića. Umjesto toga, ona je ojačala i mislim da će ova priča oko Karadžića još više ojačati Republiku Srpsku. Zašto? Argumenti koje Karadžić iznosi ovih dana i koje će vjerovatno iznositi i na suđenju - o dilu s Amerikancima, o njegovom čuvanju od strane CIA-e, o dogovoru sa Alijom da podijele Bosnu, o traženju bošnjackih lidera da dobiju teritorije koje pripadaju Bošnjacima, a da se Srbima i Hrvatima prepusti ono što je vjekovno srpsko i hrvatsko - bacaju drugačije svjetlo na Bosnu i Hercegovinu i govore o tome da sve nije bilo tako kako su pobjednici zapisali. To će nagnati mnoge ovdašnje ljude na razmišljanje. To govori i da uloga međunarodne zajednice nije bila čista i da je ona spremna i na drugačiju priču o Bosni i Hercegovini.

Mislim da će ova priča oko Karadžića još više ojačati Republiku Srpsku. Argumenti koje Karadžić iznosi ovih dana i koje će vjerovatno iznositi i na suđenju bacaju drugačije svjetlo na Bosnu i Hercegovinu...


Građani Republike Srpske imaju u ovom momentu strah od centralizacije, od unitarizacije, od bošnjačke hegemonije i taj strah treba odagnati, ali bošnjački političari nisu u stanju da izvuku pouku iz grešaka koje je činio Beograd. Evo vam jedan primjer. Kad se je Nikola Špirić vratio sa potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je bio najvažniji čin za Bosnu i Hercegovinu poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u Sarajevu ga niko nije dočekao, niko mu nije čestitao, na ulice nije izašao nijedan automobil da to proslavi. Hapšenje Karadžića, koje se očekivalo i koje je izvršila država Srbija poštujući svoje međunarodne obaveze, na ulicama Sarajeva proslavilo je uz pomoć bošnjačkih političara mnogo građana uz poruke koje nisu bile samo protiv Karadžiću, nego i protiv Republike Srpske, premijera Dodika i Srba uopšte. To je neviđen autogol bošnjačkih političara koji su pokazali da oni u Hagu ne žele da vide samo Radovana Karadžića nego i gotovo sve Srbe. Radovan Karadžić odgovara u Hagu i treba da odgovara, ali Atif Dudaković, zaštićen od bošnjačkih političara, sjedi u Sarajevu i niko od njih ne kaže da i on treba da ide u Hag. To su stvari koje potkopavaju temelje Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Gospodine Bećiroviću, kako komentarišete tvrdnje gospodina Kalabića da je hapšenje Karadžića iskorišćeno u Federaciji za napade na Republiku Srpsku?

I Karadžićeva Srpska demokratska stranka tvrdi da ovo suđenje nije suđenje samo Radovanu Karadžiću već i Republici Srpskoj...

Denis Bećirović: Prije svega, želim naglasiti činjenicu koju niko ne može negirati. Radovan Karadžić je osnivač, utemeljitelj i prvi predsjednik Republike Srpske. I Karadžićeva Srpska demokratska stranka tvrdi da je ona osnivač Republike Srpske i da ovo suđenje nije suđenje samo Radovanu Karadžiću već i Republici Srpskoj. To, dakle, tvrdi stranka iz Republike Srpske. Hapšenje Karadžića je minimum pravde za žrtve, jer on je čovjek pod čijom je komandom izvršen jedini genocid u Evropi poslije 1945. godine. To je strašna činjenica koja nikada više ne bi trebalo da se ponovi, nikome i nigdje.

Denis Bećirović, član Predsjedništva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine

A što se tiče referenduma o samoopredjeljenju, on ni teorijski nije moguć. Kako napraviti referendum o otcjepljenju Republike Srpske kada u Ustavu Republike Srpske vrlo jasno piše da su Srbi, Bošnjaci i Hrvati ravnopravni u tom entitetu? Bošnjaci i Hrvati će biti protiv referenduma pozivajući se na svoje vitalne nacionalne interese. Nikada nijedan Bošnjak, niti Hrvat u Republici Srpskoj neće dozvoliti da se taj dio Bosne i Hercegovine otcijepi i pripoji bilo kome. Nama nisu potrebni političari koji siju strah, mržnju, nacionalizam i podjele. Bosna i Hercegovina i ljudi u ovoj zemlji su umorni od toga. Mi hoćemo da živimo kao i drugi evropski narodi. Po čemu su to ljudi u Švicarskoj bolji od građana Bosne i Hercegovine? Vitalni interes i srpskog i hrvatskog i bošnjačkog naroda je da žive u jednoj normalnoj i ekonomski prosperitetnoj državi, da putuju bez viza, da budu dio Evrope. Bojim se da dosta političara u Bosni i Hercegovini nastupa na demagoški način. Uzmimo primjer gospodina Harisa Silajdžića koji je u Federaciji Bosne i Hercegovine prije dvije godine dobio veliki broj glasova na priči o ukidanju Republike Srpske i o sto posto Bosne i Hercegovine. Vrijeme je pokazalo da je to bila jedna velika prevara. Od priče o sto posto Bosne i Hercegovine u njegovoj politici nije ostalo ni jedan posto Bosne i Hercegovine. To nije dobra politika, kao što nije dobra politika kada neko širi iluziju da može otcijepiti Republiku Srpsku, a Ustav Bosne i Hercegovine ne daje tu mogućnost.

Drago Kalabić: Republika Srpska je izbor srpskog naroda i to treba prihvatiti kao realnost. Bosna i Hercegovina ima neku šansu ako bošnjački političari kažu da je poziv za ukidanje Republike Srpske isto što i poziv za ukidanje Bosne i Hercegovine. Ako tako budu nastupali i ako budu smatrali da su to dvije neodvojive stvari, onda ima šanse za razumijevanje. A danas se dešava suprotno. Kada Haris Silajdžić pozove na ukidanje Republike Srpske, bošnjački političari mu se pridruže umjesto da mu kažu da to nije pametno. Pridruže mu se iz dnevno-političkih razloga, da ne bi izgubili glasove Bošnjaka. Tek se poslije vidi koliko je to bio stravičan potez, ne po Republiku Srpsku, nego po Bosnu i Hercegovinu.

Ne možete svaki dan iz Sarajeva atakovati na temelje Dejtona, na temelje Ustava Bosne i Hercegovine, na Republiku Srpsku, a kad to ne uspije onda kazati - hajdemo da gradimo normalnu državu. To je ona opasnost koja se nadvija nad Bosnom i Hercegovinom. Bošnjački političari treba da se oslobode iluzije da će ovo biti država samo bošnjačkog naroda i da shvate da je ovo država tri naroda, da je Republika Srpska neupitna, da je ona državotvorni element u Bosni i Hercegovini i da bez nje nema ni Bosne i Hercegovine. Tek onda možemo razgovarati o tome kako se od Bosne i Hercegovine može napraviti prosperitetna državna zajednica. Ukoliko oni to ne učine, a ja sam, da budem iskren, u tom pogledu pesimista, onda Bosna i Hercegovina mora razmišljati o svom opstanku.

Omer Karabeg: Vi se, znači, ne slažete sa onima koji tvrde da je opstanak Bosne i Hercegovine neupitan, da je to završeno pitanje i da od tome više nema razgovora?

Ništa ne garantuje da je budućnost Bosne i Hercegovine osigurana jer se na ovim prostorima često znalo dešavati da su predstavnici međunarodne zajednice govorili jedno, a u stvarnosti pripremali drugo...

Drago Kalabić: Ne. Poruke predstavnika međunarodne zajednice posljednjih dana i mjeseci nisu slučajne. Važni međunarodni zvaničnici, ne znam iz kojih razloga i zašto, otvaraju to pitanje. Ništa ne garantuje da je budućnost Bosne i Hercegovine osigurana jer se na ovim prostorima često znalo dešavati da su predstavnici međunarodne zajednice govorili jedno, a u stvarnosti pripremali drugo. Ja ne prejudiciram stvari, ali nu u kom slučaju nisam siguran da je to pitanje završeno. Budimo realni - promijenio se odnos međunarodne zajednice prema Republici Srpskoj. Ona je sada za međunarodnu zajednicu, za razliku od prethodnih godina, potpuno neupitan faktor i gotovo svi međunarodni predstavnici poručuju bošnjačkim političarima da nije pametno dirati u Republiku Srpsku ako ne žele potkopavati temelje Bosne i Hercegovine.

Poruke međunarodnih predstavnika, kako onih iz Sjedinjenih Američkih država, tako i iz evropskih zemalja vrlo su jasne - Bosna i Hercegovina je neupitna i bilo kakva priča o podjeli i otcjepljenju je neutemeljena...
Denis Bećirović: Ja moram reći da su poruke međunarodnih predstavnika, kako onih iz Sjedinjenih Američkih država, tako i iz evropskih zemalja vrlo jasne - Bosna i Hercegovina je neupitna i bilo kakva priča o podjeli i otcjepljenju je neutemeljena. Svako ko uđe u tu priču igra se s vatrom. Na najvažnijim svjetskim adresama je rečeno da je pitanje opstanka Bosna i Hercegovina završeno pitanje.

To je međunarodno priznata država i niko neće dozvoliti podjelu Bosne i Hercegovine. To neće dozvoliti ni građani, ni narodi Bosne i Hercegovine. A historija nam šalje poruku da je svaki pokušaj razbijanja ove zemlje opasna iluzija koja može donijeti samo bol i nesreću narodima koji žive u Bosni i Hercegovini.
  • 16x9 Image

    Omer Karabeg

    Novinar RSE od osnivanja Balkanskog servisa. Marta 1994. pokrenuo emisiju "Most" s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Dobitnik je nagrade "Jug Grizelj" Nezavisnog udruženje novinara Srbije (NUNS) i nagrade "Erhard Busek" Medijske organizacije Jugoistočne Evrope (SEEMO).

XS
SM
MD
LG