Dostupni linkovi

Državno ili entitetsko?


Zgrade nekadašnje Skupštine i Izvršnog vijeća Socijalističke Republike BiH, danas zgrade Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Kako raspodijeliti imovinu BiH? U zemlji svakojakih apsurda, trenutno je to jedna od ključnih političkih tema. O državnoj imovini će s liderima najjačih političkih partija pred kraj mjeseca razgovarati i visoki predstavnik Miroslav Lajčak.

Da li će on imati recept za ovu novu bosansku zavrzlamu, teško je predvidjeti.

Raspodjela državne imovine BiH jedan je od uslova koji će omogućiti zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH, ali također i tema narednog sastanka sedam političkih lidera i Miroslava Lajčaka krajem avgusta. Komisija za državnu imovinu koju je osnovalo Vijeće ministara nije uspjela od svog osnivanja prije četiri godine definisati niti popisati šta je državno, a šta entitetsko, te koliko šta vrijedi. Predsjedavajući Komisije za državnu imovinu BiH Zvonimir Kutleša kaže:

„Državna imovina koja se nalazi unutar granica BiH - o njoj nemamo precizne evidencije, nažalost. Određene nesređene podatke imamo u Službi za zajedničke poslove, ima Ministarstvo financija i trezora BiH, imaju podaci vjerovatno i na drugim mjestima. Mi smo predvidjeli da se po usvajanju ovog zakona uspostavi jedan ured za državnu imovinu koji bi bio zadužen da izvrši popis sve državne imovine unutar granica BiH, nakon čega bi se odlučilo što će to pripasti institucijama BiH, a što entitetima.“

Tako je sve opet povjereno političkim strankama i njihovim predstavnicima koji imaju sasvim različite stavove o raspodjeli državne imovine.


U RS-u gotovo je jedinstven stav da sve ono što je trenutno na prostoru entiteta njima treba biti i dato, dok političari u Federaciji traže prenos nadležnosti na državu. Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović ističe:

„Ja lično podržavam stav koji kaže da je imovina entitetska jer tako tumačim Ustav BiH, da ona može da bude prenesena za potrebe institucija BiH, ali u dogovoru dva entiteta.“


Sav problem je u tome što postoje određene političke snage u BiH koje smatraju da ta imovina treba da bude vlasništvo entiteta, a da se država kada je u pitanju imovina situira putem kontribucije entiteta.

U Stranci za BiH podsjećaju da državna imovina po definiciji pripada državi, odnosno BiH, te da konačno treba biti evidentirana kao vlasništvo BiH. U Stranci demokratske akcije ističu kako je pitanje državne imovine sasvim jasno, te da za polaznu osnovu treba uzeti Sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije. Prema tom sporazumu sva imovina bivše države koja se nalazi na teritoriji novonastalih država je i vlasništvo tih država. Poslanik u Parlamentu BiH Šefik Džaferović kaže:

„Sav problem je u tome što postoje određene političke snage u BiH koje smatraju da ta imovina treba da bude vlasništvo entiteta, a da se država kada je u pitanju imovina situira putem kontribucije entiteta. To je neprihvatljiva stvar. To je potpuno obrnut pristup u odnosu i na Ustav BiH i u odnosu na Ugovor o sukcesiji. Dakle, sva imovina je vlasništvo države. Ko će koristiti tu imovinu, to je stvar dogovora unutar BiH i stvar zakona koji ćemo mi donijeti.“

Prvi zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan ističe kako jedna država mora imati ipak više od uredskih stvari, zgrada ambasada u svijetu i automobila u kojim se vozaju političari. Istina, kaže Gregorijan, zbog složenosti odnosa i ustroja BiH podjelu državne imovine biće teže izvršiti nego u ostalim zemljama nastalim raspadom Jugolavije, te će se RS ipak morati odreći dijela te imovine:

“Za razliku od drugih država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, u kojima je sporazum o sukcesiji vrlo jasno urađen tako da im pomogne, u BiH situacija nije takva jer nije jasno regulisano Dejtonom ili ostalim dokumentima šta se podrazumijeva pod sukcesijom nakon Dejtona. Za zemlju koja je suverena i međunarodno priznata, gdje ne postoji više od uredskih stvari i vozila, to je besmisleno. Osim ambasada u inostranstvu, jedna država mora imati i nešto više da bi mogla vršiti svoje aktivnosti. Ja sam bio sarkastičan kada sam rekao da država BiH posjeduje samo uredski pribor i spajalice. To je apsurdna situacija. Država treba da posjeduje imovinu. Tu se radi o prenosu nadležnosti. RS se mora odreći neke imovine. Zašto bi država morala od entiteta tražiti ono što joj treba, kada je ona ta koja prvenstveno to posjeduje?”


Kako vlasti BiH ni nakon četiri godine nisu uspjele postići sporazum o raspodjeli državne imovine, visoki predstavnik produžio je privremenu zabranu raspolaganja tom imovinom. Istovremeno, Savjet za provođenje mira ponovio je zahtjev da BiH mora donijeti zakon o državnoj imovini i raspolaganju i upravljanju nad njom, a od visokog predstavnika zatražio, kako se navodi, da uloži napore kako bi se ovo pitanje okončalo što prije.

XS
SM
MD
LG