Ukupni plasman kredita hrvatskih banaka građanima sredinom godine iznosio je preko 120 milijardi kuna, odnosno negdje oko 16 i po milijardi eura, što je za šestinu više nego godinu ranije. Iako su banke pokušale ograničiti plasman stambenih kredita, oni iznose čak 40 posto ukupnog iznosa i rastu po većoj stopi nego ostali krediti stanovništvu, od čak 17,5 posto. Lipanjski porast plasmana kredita ubrzan je i uzimanjem ljetnih turističkih aranžmana na rate. Utješno je što se smanjuje zaduženost države i privrednih subjekata kod domaćih banaka, ali – dug je dug, upozoravaju analitičari.
Dodatna kreditna zaduženost je psihološki razumljiva, ali u uvjetima povećane inflacije i globalne krize morat će se mijenjati navike, upozorava u izjavi za naš radio predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever:
„U Hrvatskoj građani pokušavaju kreditima dosegnuti razinu standarda kojeg se sjećaju da su imali ili njihovi roditelji ili sami oni tamo negdje krajem osamdesetih do 1990. godine, a što se izgubilo u zadnjih 18 godina. To je do sada bilo moguće povoljnim kreditima i stabilnom inflacijom. Međutim, sa sada dinamičnijom inflacijom dolazi do promjene i kamata i svega ostalog. Građani trebaju temeljito promišljati kako se zadužuju, za što se zadužuju i koliko dugo će to vraćati.“
Oko polovice ukupnih kredita građanima su nenamjenski krediti, minusi po tekućim računima i kreditne kartice, iz čega Sever izvlači upozoravajući zaključak:
„To je znak da se ljudi pola duga zadužiše da bi preživljavali.“
Onu drugu polovicu kredita – one za turističke aranžmane i kupovinu nekretnina uzima imućniji sloj hrvatskih građana – hrvatski su turisti na svim kontinentima, a dok pada potražnja za novim stanovima na rubu gradova, raste potražnja za stanovima i kućama na moru, urbanim vilama i stanovima u gradskim središtima. Raste i broj novoregistriranih novih automobila – gotovo 60 tisuća u prvih sedam mjeseci ove godine, što je porast od 12 i po posto, dok je broj novoregistriranih rabljenih vozila pao za preko 60 posto.
To je samo ilustracija ukupnog stanja, kaže za naš radio ekonomski strateg oporbenih Socijaldemokrata, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić:
„Dolazi do većeg raslojavanja u društvu – bogati postaju bogatiji, a siromašni postaju siromašniji. Tako da je normalno da opada potražnja za rabljenim autima, koja su do sada kupovali oni manje imućni, a da raste potražnja za novim, skupim autima.“
Najavljena je inflacija, a problem sa inflacijom je što ona siromašne čini još siromašnijima, a bogate još bogatijima, kaže Jurčić:
„Tako da je temeljno političko pitanje – kako rasporediti teret inflacije. Inflacija čuva profit poduzetnika. Ako cijene rastu, poduzetnici će očuvati svoj profit, a radnicima će se realno smanjivati plaća. Dakle, to je prvo političko pitanje na koje jedna socijaldemokratska stranka mora imati jasan stav. Inflacija je temeljno političko pitanje kojim se osiromašuje radna snaga, a relativno, ako ne i apsolutno, se bogati kapital.“
Aktualna vlada nema viziju kako se nositi sa sadašnjom situacijom, upozorava Jurčić koji očekuje da je kriza eskalirati koncem ove ili početkom sljedeće godine.
