Dostupni linkovi

Karadžić traži Holbruka za svedoka


Radovan Karadžić u Haškom tribunalu
Radovan Karadžić u Haškom tribunalu

Pošto je i pismeno obavestio Haški tribunal da će tokom celog suđenja zastupati sam sebe, bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Tribunala da za svedoka pozove bivšeg američkog izaslanika za Balkan Ričarda Holbruka.

Zbog čega Karadžić namerava da bazira svoju odbranu na dokazivanju postojanja navodnog dogovora sa Holbrukom, te da li će mu Tribunal dozvoliti da na ovaj način pomera težište suđenja sa optužbi za konkretne zločine?

Karadžić je od Tribunala zatražio da se bivši američki izaslanik za Balkan "pod zakletvom“ pred sudom izjasni o tome da li mu je obećao da neće biti izveden pred Tribunal, ukoliko se povuče sa svih funkcija u Republici Srpskoj. Pošto je u više izjava Holbruk demantovao te navode, Karadžić tvrdi da je rasvetljavanje ovih okolnosti važno za nastavak procesa i regularnost suđenja. Dodatno, on traži da se pred sud izvedu i bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt, kao i nekadašnji glavni haški tužilac Ričard Goldston, zbog čijeg je protivljenja, navodno, propao aranžman koji bi Karadžiću omogućio da izbegne suđenje u Hagu. Goldston je danas kao potpuno nesnovane i neistinite odbacio ove navode.

Portparolka Tribunala Nerma Jelačić nije za naš program mogla da precizira kada će se sud izjasniti o Karadžićevim zahtevima za svedocima:

“Pravila Haškog tribunala su takva da svaki optuženi ima pravo da bira načine svoje odbrane, pa tako i Radovan Karadžić. On je juče u pisanoj formi dostavio sekretarijatu svoju nameru, i sada ćemo čekati odluku sudija, koji su jedini koji mogu odlučiti na koji način će se ta odbrana odvijati.”

Podsećamo da je u prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom sudija prekinuo Karadžića kada je počeo da govori o navodnom sporazumu sa Holbrukom, i zatražio da sve što ima da kaže na tu temu uputi sudu u pisanoj formi. Tužilaštvo je odmah saopštilo da neće reagovati na Karadžićevo pismo jer je reč o podnesku koji se ne temelji na pravilima o postupku i dokazima. Odluka tužilaštva je ispravna, a isto će odlučiti i sudije, smatra advokat Dragoljub Todorović. On objašnjava da ni Ričard Holbruk, niti bilo ko drugi, ko bi, po Karadžićevoj zamisli, trebalo da odgovara na pitanja koja se tiču postojanja navodnog sporazuma nisu tema predstojećeg suđenja:

“On umesto da govori da li je kriv ili nije, i da se tamo brani, da odgovara na optužbe, on priča o Holbruku. Pa nije Holbruk sudija, pa mogao je da mu obeća i Čerčil pa ništa od toga ne bi bilo. Sud ne obavezuju ničija obećanja, sud sudi nepristrasno. Tako da to što on priča govori da ga je to tihovanje malo ubilo. Kakve ima veze šta mu je obećao Holbruk ili Bilt, ili da mu je obećao i Klinton i Buš ili bilo ko. To nema nikakve veze sa procesom. Samo za ovo za šta ga tereti optužnica, on može da predlaže svedoke da to osporavaju, a tužilaštvo da predlaže svedoke koji će to da potvrđuju. U tom smislu može biti Holbruk svedok, da kaže neke pojedinosti u vezi sa zločinima, ali nikako ovo.”

Glavna urednica lista Politika Ljiljana Smajlović ima drugačije mišljenje i smatra da je navodni sporazum Holbruk - Karadžić relevantna tema za suđenje:

“U smislu te komandne odgovornosti, zaista je važno na koji način je Radovan Karadžić komunicirao da svetom, i kakva je bila uloga i odgovornost zapadnih faktora. Jer, ako je neko odgovoran zbog toga što je imao određenu funkciju, onda se to može povezati sa odgovornošću drugih aktera, koji su takođe imali važne funkcije i koji su u pregovorima u tom ratu davali obećanja ili intervenisali, i ti njihovi postupci i obećanja su mogli da utiču na tok rata.”

Samim zahtevom za izvođenjem svedoka koji bi trebalo da govore o navodnom dogovoru sa Holbrukom, Karadžić je nagovestio, ako ništa drugo, bar početak svoje strategije odbrane. Prema mišljenju reditelja Lazara Stojanovića, koji se u dokumentarnim filmovima bavi temom ratnih zločina, ovo se ne može nazvati strategijom, već dimnom zavesom. A cilj mu je da na sve moguće načine, pa i dokazivanjem navodnog sporazuma, izbegne da odgovara na konkrtne tačke optužnice:

“Verujem da to Karadžić radi zato što on ne razume sasvim dobro svoj položaj, a drugi razlog je što pravi pozorište za svoju pubilku kod kuće. I to nije odbrana. To što će neko baciti ljagu na nekoga ili reći, pa eto ja sam postupao prema nekom dogovoru koji je pravno irelevantan, to ga ne može braniti.”

Stojanović se ne slaže sa pojedinim ocenama da će Karadžićeva obrana pred Haškim tribunalom biti nalik onoj Šešeljevoj ili Miloševićevoj:

“Koliko ja poznajem Karadžića, on nije takva ličnost. Mislim da će njegova odbrana da bude mnogo mekša. Neće njegova strategija biti da stalno ubacuje Holbruka i neke koji su mu nešto obećavali, to će da se menja. Ali, mislim da će stabilan momenat njegove strategije da bude izbegavanje i diverzija. I na kraju mislim da će Karadžić da se kaje, da će da pukne u ovom procesu, i da će na kraju da se brani time da on nije tako mislio, da nije tako hteo i da je hteo neke druge posledice.”

XS
SM
MD
LG