Teško je procijeniti da li će se u haškoj optužnici protiv Radovana Karadžića naći deportovanje bosansko hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore i ubistvo njih 86 koje je crnogorska policija u proljeće '92. godine predala Karadžićevim oružanim snagama. Iz Međunarodnog tribunala za ratne zločine nakon hapšenja nekadašnjeg lidera bosanskih Srba najavljeno je da bi optužnica protiv Karadžića mogla da bude proširena, kako je rekla portparol Olga Kavran «eventualnim novim dokazima koji su prikupljeni u međuvremenu». Međutim, kako je poznat pritisak dijela međunarodne javnosti da se procesi pred Haškim sudom za zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) što prije okončaju, naši sagovornici ne vjeruju da bi optužnica mogla biti proširena. Novinar Šeki Radončić koji je godinama istraživao deportaciju Bošnjaka iz Crne Gore i prikupljeni materijal objavio u knjizi "Kobna sloboda", kaže:
"Hapšenjem Radovana Karadžića može se osvijetliti i taj dio tog crnogorskog državnog zločina i autohtonog crnogorskog zločina i ja se nadam da će Radovan u Hagu i o tom dijelu progovoriti, mada ne mislim da će tužilaštvo otvarati poseban segment vezano za deportaciju."
Ni pravni zastupnik porodica deportovanih, Dragan Prelević, koji već četiri godine vodi 41 parnični postupak protiv države Crne Gore, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova koje je izbjeglice hapsilo i deportovalo po nalogu Republike Srpske, ne vjeruje da Karadžićevo hapšenje i budući proces protiv njega mogu dodatno osvijetliti slučaj deportacije. Uostalom, kako kaže Prelević, na sudu je i do sada izneseno sasvim dovoljno validnih dokaza:
"Mi bi mogli da nagađamo, ali ono čemu se nadamo je da će se saznati eventualno sudbina ljudi kojima se ni danas ne znaju grobovi. Tu može da se sazna dosta toga o metodima saradnje i detaljima saradnje tadašnjih crnogorskih vlasti i Karadžićevih formacija, ali i za to to postoji i sasvim je dovoljno dokumentovano u ovim postupcima, tako da ja apsolutno ne očekujem da ovo bude neka posebna tema."
Sa druge strane, istraga za utvrđivanje krivično pravne odgovornosti za deportaciju koja je tek prije dvije godine započela u Višem sudu u Podgorici, okončana je krajem juna i sada je na Višem državnom tužiocu da procijeni da li će i protiv koga podići optužnice. Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva osumnjičeni su bivši pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova Milisav Marković, bivši načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi Milorad Ivanović, operativac Službe državne bezbjednosti Duško Bakrač, komandir policije Milorad Šljivančanin i pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Branko Bujić. Svi su negirali odgovornost, a tokom dvogodišnje istrage u ovom slučaju svjedočili su i bivši i sadašnji najviši državni zvaničnici: Momir Bulatović, Milo Đukanović i Svetozar Marović, kao i više visokih policijskih funkcionera. Advokat jednog od osumnjičenih Milorada Ivanovića, Branislav Lutovac, smatra da je vrlo teško procijeniti da li je moguće da će suđenje u Hagu baciti novo svijetlo na slučaj deportacije:
"Ako je činjenično povezano, znači ono što se stavlja na teret Radovanu Karadžiću, sa radnjama deportacije koje su povezane sa ovim slučajem u Crnoj Gori tada bi trebalo biti nekakve mogućnosti, ali to je sve ono, pod pretpostavkom."
Novinar Šeki Radončić pak kaže da je to i manje važno jer za okončanje slučaja deportacije, ukoliko crnogorsko pravosuđe hoće da radi kako treba, već ima sasvim dovoljno dokaza:
"Mislim da je uloga crnogorske policije u tom zločinu toliko rasvijetljena i toliko jasna da tu Radovan Karadžić nema što ni da doda, ni da oduzme. To je jedna stvar. Druga stvar, mislim da će Crna Gora sada biti pamentnija, poslije Karadžićevog hapšenja, i nadam se da će obeštetiti porodice i sprovesti krivični prostupak prije okončanja suđenja Radovanu Karadžiću."
