Oni poručuju da će RS, kao i do sada, braniti svoja prava “onako kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.”
Dva dana nakon hapšenja Radovana Karadžića top tema u BiH se sa njegovog lika prebacila na djelo. Tako političari iz Federacije BiH u Karadžićevom hapšenju i suđenju vide priliku i za obračun s RS-om, dok političari iz ovog entiteta smatraju da se radi o ratnoj retorici.
Pitanje Karadžićevog naslijeđa, odnosno RS-a, uskoro će morati biti pokrenuto, smatra Sulejman Tihić, lider SDA:
„To ne može biti trajno rješenje. Entitet nastao na takav način čiji su svi prvi ljudi optuženi, osuđeni za ratne zločine, presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu itd., to gledajući historijski i moralno čini neodrživim opstanak RS-a. To se mora sve dogoditi na jedan demokratski način, kroz određenu proceduru, nikakvom silom, nikakvim nametanjem, ali i međunarodna zajednica mora preuzeti svoj dio odgovornosti u tom pogledu.“
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, također, dijeli ovaj stav:
„Nije logično da jedan od nosilaca projekta bude uhapšen, a da projekat ostane živ. Nažalost, taj projekat živi u BiH. Stotine hiljada ljudi su izvan BiH - naravno onima koji su ubijeni više se ne može pomoći.“
Reakcije iz RS-a nisu izostale. Od izjava da se širi ratna retorika, pa do poziva na strpljenje i poštivanje Dejtonskog sporazuma, na šta je u medijskim istupima ukazao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
„Mislim da je Dejtonski mirovni sporazum bazičan sporazum. Ne postoji nikakva opasnost za RS, iako naravno moramo biti svjesni da će biti različitih pokušaja, različitih zahtjeva bošnjačake političke elite da se sudi tobože Radovanovom djelu, ali ja mislim da mi trebamo razvijati RS, davati ton integrisanju BiH i njene evroatlantske strukture. I mislim da će ovo biti duga priča. Ona će tražiti i političku strpljivost i mudrost.“
U odbranu RS-a stao je i premijer Milorad Dodik tvrdeći da će svaki napad odbiti onako kako „on zna“:
„RS nije djelo Radovana Karadžića nego je djelo svih ljudi i zato je neumjesno od strane političara iz Sarajeva tražiti da se kroz proces suđenja Radovanu Karadžiću sudi RS-u. Odgovornost je individualna. Na kraju-krajeva, u ime BiH su činjeni zločini. To treba sve da ostavimo sudovima. Ja vjerujem u konačnu prvadu i istinu.“
Predsjednik najveće opozicione stranke u BiH, SDP-a, Zlatko Lagumdžija smatra kako na suđenju treba osuditi i projekat podjele i ubijanja:
„Kao što Hitler bio čovjek koji je bio zločinac, tako je i suđenje u Nirnbergu bilo suđenje fašizmu kao ideologiji, i ovdje treba Radovan Karadžić da, u stvari, bude učesnik u suđenju projektu - projektu podjele, projektu ubijanja ljudi zato što su drugačiji, projektu uklanjanja svakoga onoga ko ti smeta samo zato što se dugačije zove, druge je vjere ili druge nacije, takvom načinu razmišljanja. I siguran sam da je ovo šansa i za međunarodnu zajednicu da redefinira svoju politiku prema jugoistočnoj Evropi i prema BiH.“
Zloupotreba čina hapšenja u dnevnopolitičke svrhe veoma je opasna, smatra bivši premijer RS-a Mladen Ivanić:
„Evidentno je da ta euforija koja je prisutna u Sarajevu, političke poruke kojima se suđenje jednom čovjeku pokušava pretvoriti u suđenje RS-u i srpskom narodu nisu dobre i da to može vrlo ozbiljno ugroziti neku vrstu mira u BiH. Zato ja mislim da je vrijeme da kolege iz Sarajeva, posebno ključne političke ličnosti prestanu da povezuju RS i Radovana Karadžića i da Haški tribunal završi svoj posao, a to je suđenje čovjeku za njegova eventualna individualna djela, a ne cijelom narodu.“
Bez obzira na ofanzivni stav političara iz Federacije i odbrambeni koji dolazi iz RS-a, odnosi i institucionalni poredak BiH se neće promijeniti, smatra politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak:
„To ni na koji način se neće reflektirati na promjenu institucionalnog poretka u BiH, a to znači da ćemo i dalje živjetu i jednoj zemlji zamrznutog konflikta u kojoj ništa ne ide naprijed i to je taj problem, to je ta golema tuga. Naime, na koji način će to hapšenje Radovana Karadžića promijeniti stav političke elite RS-a prema BiH? Ni na koji način. Znači, krajnje individualiziranje svega onoga što je uradio Radovan Karadžić neće imati onu vrstu povratnog utjecaja na odnose u BiH koji samo naivni priželjkuju.“
I dok se hapšenje Radovana Karadžića u svijetu tumači kao početak kraja ratnog naslijeđa BiH i ulaska u novu fazu evropskih integracija, ovaj je događaj nesumnjivo usložnio političke prilike u zemlji i izazvao nova neslaganja i tenzije.