Dostupni linkovi

U BiH se odnosi sa Hrvatskom ocjenjuju kao najlošiji od uspostave samostalnih država jer brojna pitanja, između ostalog i ratifikacija Ugovora o dvojnom državljanstvu, se ne rješavaju. Na to su ukazali predsjedavajući i član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić i Željko Komšić, tokom susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem proteklog vikenda. U kojim oblastima i zbog čega su međudržavni odnosi zapali u krizu?

Iako su se BiH i Hrvatska mogu pohvaliti dobrim međudržavnim odnosima na papiru, u stvarnosti mnogo je neriješenih pitanja koja bi mogla ugroziti saradnju sa najbližim susjedom. Gradnja pelješkog mosta je paradigma koja odslikava odnos Hrvatske prema odlukama Predsjedništva BiH, smatra predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić iznoseći i druge primjere:

Imate presudu drugostepenog suda u Dubrovniku koja obara presudu prvopstepenog suda. I ako ne možete doći do te presude i pored insistiranja naše ambasade, to znači da ta saradnja nije dobra. Imate mnogo drugih primjera. I pored svih razgovora o dugovanju Republike Hrvatske prema BiH zbog bespravnog korištenja naših energo potencijala na Buškom jezeru i Trebišnjici, nema nikakvog odgovora. Čak se desilo da se neki kapaciteti upisuju u vlasništvo Elektroprivrede Hrvatske.“

Ramiz Mervan, predsjednik Udruženja građana otpuštenih radnika smatra da bi prioritetna trebala biti pitanja koja se direktno dotiču građana koji su iz Hrvatske otpušteni u periodu od 1991.- 1995. godine:

„Oni, izgleda, hvataju se onoga što je nevažno, a ono što je vrlo bitno ostavljaju u zapećku. To bi trebao biti veliki interes države jer u pitanju je 50.000 do 60.000 ljudi, u pitanju su tu veliki novci. To Republika Hrvatska ne bi mogla ni isplatiti, ali nije to ni bitno, važno je da se utvrdi da nam je neko dužan.“

Pitanja koja danas opterećuju odnose BiH i Hrvatske bila su dogovorena prije smrti bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i na njima treba najprije insistirati, smatra bivši ambasador BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović:

„Mnogo su važnija pitanja reguliranja imovinsko - pravnih odnosa. Taj ugovor je također bio potpisan pred samu Tuđmanovu smrt i trebao ga je samo ratificirati Parlament Hrvatske. Zatim, još nijedna zemlja ni sa jednom drugom zemljom nastalom od bivše Jugoslavije nije potpisala ugovor o granicama. Ključno je pitanje Ploče i Neum, ali to je pitanje potpuno regulirano u Dejtonskom sporazumu i za njega nije ni potreban nikakav dodatan ugovor.“

Ljudske priče koje stoje na putu dobrosusjedskih odnosa jesu i one 40.000 izbjeglih Srba iz Hrvatske koji žive u RS-u, te bi, pored pitanja granica, oni trebali biti u vrhu interesovanja, kaže bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić:

„Pitanje koje objetivno jeste problematično je pitanje stanovnika Hrvatske koji su sad postali građani BiH, prije svega Srba koji su napustili taj prostor, koji su mijenjali svoje stanove, koji su izgubili stanove ovdje zahvaljujući odlukama OHR-a, a izgubili su i tamo jer su u međuvremenu ti stanovi privatizovani, prodavani, a istekao je rok prigovora koji je po hrvatskim zakonima mogao da se donese. Rješenja koja je Hrvatska ponudila - da se dobiju stanovi, ali da se u njima živi pet, čini mi se, godina - su takva da mnoge Srbe praktično dovodi u poziciju da su izgubili i svoju imovinu tamo.“

S druge strane premijer Republike Hrvatske Ivo Sanader prvorazrednim hrvatskim državnim interesom smatra status Hrvata u BiH kojima se, kako je naveo, malo po malo ukida ravnopravnost.

No, Silajdžić kaže kako su na sceni sve moguće tehnike odgađanja rješavanja problema s Hrvatskom, a pitanje Hrvata, kao i svih drugih naroda, je pitanje BiH, te se ne može vezati s drugima:

„Položaj Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih u BiH je stvar BiH. Ovo o čemu mi govorimo je interes BiH u odnosima sa Republikom Hrvatskom. To su dvije potpuno različite stvari.“

Mladen Ivanić ukazuje i na još jedan problem koji je samo bosanskohercegovački:

„Prvo, mislim da BiH nema jedinstvene stavove tim povodom. Vi znate da ima unutar BiH razlika. Evo, recimo, oko mosta - imate političare iz reda hrvatskog naroda koji nemaju uopšte bilo kakvih primjedbi vezano za izgradnju tog mosta, kao što imate Bošnjake koji su dominantno protiv, a Srbe koji su neutralni. Prema tome, ne treba biti nekorektan pa optuživati samo Hrvatsku. Prvo treba jasno definisati bh. politiku, a to je veoma, veoma teško.“

Mišljenje dijeli i potpredsjednik HDZ 1990. i član Parlamenta BiH Martin Raguž:

„Postoji puno stvari koje u BiH treba riješiti, a ne izvoziti ih susjedima ili bilo kom. Činjenica je da ističe vrijeme svim onima koji bi ta neka unutarnja pitanja prebacivali na vanjsko-politički plan, tako da očekujem, nakon lokalnih izbora i tu pred - sjednicu međudržavnog vijeća, dinamiziranje tih pitanja.“

Za BiH i Hrvatsku trenutno su, pored granice na moru, upitna i razgraničenja na Uni, kao i rješenje vanjskotrgovinskog debalansa.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG