Dostupni linkovi

Tvrđenje pazara pred ustavne promjene


Sarajevo, zgrada Predsjedništva BiH

Iz RS ovih dana ponavlja se zahtjev za preispitivanjem funkcionisanja tzv. zajedničkih institucija, formiranih na nivou države, na koje su prešle nekadašnje entitetske nadležnosti. "RS je prenijela više od 50 nadležnosti na BiH, koje ne postoje kao zajedničke nadležnosti ili institucije BiH, nego je Aneksom 4. Dejtonskog sporazuma rečeno da ih obavljaju entiteti, a neke čak i kantoni", izjavio je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

Nakon što je premijer Republike Srpske Milorad Dodik optužio međunarodnu zajednicu da je pritiscima uslovila prenos nadležnosti s entiteta na nivo države, i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izašao je sa stavom da se one trebaju preispitati. Kao motiv Radmanović izdvaja neefikasnost pojedinih institucija:

„Ne radi se o stavu Milorada Dodika, nego se radi o jednom potpuno jasnom zahtjevu iz RS-a, i ja ga podržavam, da preispitamo kako funkcionišu zajedničke institucije, pogotovo one koje nisu u skladu s ustavom formirane, a za koje već sad možemo reći da ne daju rezultate.“

Među 50 institucija koje po Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma pripadaju entitetima, pa čak i kantonima, a prenesene su na nivo BiH, kaže Radmanović, ima dosta onih za koje se može reći da ne daju rezultate. Zaposleni u tim institucijama primaju dobre plate, a građani nisu osjetili rezultate njihovog rada.

No, Radmanovićev stav nema podršku druga dva člana Predsjedništva. Damir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja bošnjačkog člana Predsjedništva, smatra da su mnoge oblasti bile neefikasne upravo kad su bile u nadležnosti entiteta. Kao dobar primjer uspjeha države navodi reformu odbrane:

„Reformom odbrane mi smo dobili jedinstvene Oružane snage BiH koje su puno efikasnije, jako brzo napreduju ka NATO standardima i upravo zbog te reforme odbrane mi smo sada samo nekoliko godina od punopravnog članstva u NATO-u. Već na idućem samitu ćemo dobiti tzv. memebership action plan i to je zadnji korak ka punopravnom članstvu. I mi negdje već 2010. možemo očekivati poziv za NATO. To apsolutno nikad ne bismo mogli učiniti sa različitim, entitetskim vojskama.“

Prenos nadležnosti teoretski je moguć, ali u praksi potpuno neostvariv, kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka i pojašnjava proceduru:

„Parlamentarna skupština bi morala donijeti zakon o prestanku važenja tog zakona. A to znači da bi u istom tekstu toga zakona morali ga usvojiti i Predstavnički dom i Dom naroda - u Predstavničkom domu većina poslanika od 42, pri čemu mora biti najmanje jedna trećina poslanika iz svakog entiteta - tzv. entitetsko glasanje -, pa onda bi taj isti zakon morao proći u Domu naroda, gdje bi sve tri delegacije, Bošnjaka, Hrvata i Srba, morale podržati takav zakon. Iz toga je očigledno da je praktički nemoguće u sadašnjem stanju političkih odnosa.“

U dijelu prenosa nadležnosti sa entiteta na nivo države ključnu ulogu imao je Ured visokog predstavnika u BiH. Vijeće za implementaciju mira na posljednjem zasjedanju jasno je iznijelo svoj stav, kaže glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić:

„Vijeće za implementaciju mira jasno je istaklo da se entitet ne može jednostrano povući iz ranije usvojene reforme. Konsolidacija institucija na državnom nivou mora biti nastavljena, a potkopavanje tih institucija mora prestati. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i visoki predstavnik neće tolerisati izjave i poteze kojima se podriva država ili traži povlačenje iz reformi.“

BiH još nije završila kompletan proces prenosa nadležnosti na državni nivo. Za očekivati je da uskoro od strane Evropske unije dođu novi zahtjevi u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, napominje Trnka:

„Provodeći taj sporazum, dakle opredjeljenje za evropske integracije, moraće se kompletirati nadležnosti države kako bi ona bila vjerodostojna u pregovorima u preuzimanju obaveza sa EU. Vjerovatno će biti i više zahtjeva za prenošenje sa entiteta na državni nivo.“

U Radmanovićevom se istupu može nazrijeti pozicioniranje pred ustavne promjene jer priča o pritiscima i prenosu nadležnosti traje godinama, smatra Arnaut:

„Mislim da je, u svakom slučaju, pozicioniranje za priču o ustavnim promjenama zato što to polazi sa pozicije da entitet, barem jedan entitet, ulazi u ustavne promjene sa jednom prijetnjom da želi prenijeti nazad neke nadležnosti, a svi znamo da moramo u ustavne promjene ući sa ciljem jačanja države. I mislim da je to, ako se mogu kolokvijalno izraziti, tvrđenje pazara pred ustavne promjene.“

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG