Godinama je inflacija u Hrvatskoj bila ispod 3 posto, prošle godine se popela na 3,8 posto, a ovog lipnja čak na 7.6 posto. Ljudi su vrlo zabrinuti najnovijim poskupljenjima, osobito hrane, a najviše su pogođeni radnici i umirovljenici:
„A,kolaps! I država je cijela u kolapsu. A kol'ko smo samo dužni, tol'ko cijela bivša Jugoslavija nije bila dužna, neću moć' izronit' za 20 godina.“
„Da, sve je poskupjelo - jaja, putar, sir, meso, povrće, voće... Jabuka nema ispod 12 kuna.“
„Jabuke su uvijek ljeti bile od 3 do 5 kuna i to prelijepe, a sad 12.“
„Onda, putar si donedavno mogo kupiti za 4 ili 6 kuna, sad prelazi 10 ili 12 kuna! Kak' da velim –žalosni smo!“
„Žalosni smo na situaciju jer mislimo da je Hrvatska bogata zemlja, da smo vrijedni ljudi i da bi mogli stvarat, međutim, politika nas ne vodi dobro.“
„Političari prema sebi računaju, njima je jako dobro pa misle da je i nama dobro.“
U samo mjesec dana najviše je poskupio promet, brodske karte čak za 35 posto, a autobusni prijevoz 5,4 posto. Prijeti li Hrvatskoj dvocifrena inflacija ili će se situacija s cijenama smiriti. Makroekonomski analitičar dr Mladen Vedriš:
«Po mom uvjerenju iduća dva-tri mjeseca slijedi stabilizacija, a nakon toga ponovo 'novi razgovor'. Udar cijena prehrambenih artikala u punoj sezoni, ovih ljetnih mjeseci, bit će nešto manji. Manji će, naravno biti i troškovi grijanja ovih idućih 4-5 mjeseci i onda, naravno 'trenutak istine' će ponovo biti u zadnjem kvartalu, od 10. mjeseca na dalje, kada će svi ovi troškovi najvjerojatnije ponovo početi rasti.»
Neovisni ekonomski analitičar Damir Novotny:
«Pa, ja mislim da je ovaj val inflacije kod nas zapravo uvežen, prije svega, s međunarodnog tržišta energenata, a onda i svih ovih burzanskih roba, poput prehrambenih roba i sirovina tako da možemo očekivati smirivanje u drugom dijelu godine, ali inflacija i dalje prijeti!»
Hrvatska je trenutno po inflaciji negdje u sredini, između zapadnih zemalja gdje iznosi 3 i više posto posto i nekih tranzicijskih zemalja sa stopom od 9 ili 10 posto. Ekonomisti upozoravaju da je jedini spas u dugoročnim gospodarskim strukturnim promjenama. Dr Novotny:
«To znači, jačanje domaće proizvodnje, jačanje domaće ponude koja bi onda ublažila te šokove koji dolaze s međunarodnog tržišta, a tu, u prvom redu, mislimo na prehrambenu industriju i prehrambene proizvode koje mi još uvijek u velikim količinama uvozimo. One zemlje koje imaju domaću proizvodnju, kao Nizozemska, Austrija, Njemačka, pa i Francuska nisu taj inflatorni šok toliko osjetile sa te strane, kao što je to Hrvatska osjetila.»
I dr Vedriš govori o dvojakim uzrocima inflatornog skoka - 60 posto su vanjski faktori, a 40 posto domaća (ne)efikasnost:
«Tako da, na nešto se ne može utjecati, ali na nešto se može utjecati. Međutim, ukoliko se trendovi cijena energije, poglavito nafte i plina, održi na visokoj razini, tada, naravno, neće biti lako niti kod kuće.»
A građanima je već teško:
„Baš smo žalosni, kaj da velim, žalosni smo jer smo pošteno radili. Ja sam viša medicinska sestra, svaku treću noć sam radila u bolnici, koliko sam ljudima pomogla da bi sad...(zaplakuje se) ma to vam je prežalosno...2 600 kuna (350 eura) imam penziju i samo s tim moram računati, nakon 41 godinu rada."
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever:
«Trebalo bi posegnuti za smanjenjem PDVa kad je riječ o gorivu, o hrani, trebalo bi razmisliti o korigiranju trošarina, naknada za ceste i autoceste i, barem donekle, zaustaviti da ta inflacija ne pređe u dvocifrenu brojku jer onda će je biti izuzetno teško nadzirati, a kamoli vratiti u normalu.»
