Dostupni linkovi

Zvanična Rusija se protivi prijemu novih država u NATO i ocjenjuje da to predstavlja povredu najvažnijeg principa bezbjednosti da bezbjednost jednih ne smije biti na teret drugih. Zbog toga su upućeni oštri protesti povodom prijema Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski vojno politički savez. S obzirom da zvanična crnogorska politika teži priključenju NATO-u mogu se očekivati protesti zvanične Rusije.

Da li će to i u kojoj mjeri uticati na odnose Crne Gore i Rusije odgovara Savo Kentera, generalni sekretar Atlantskog vijeća u Crnoj Gori, koji kaže da protesti Rusije zbog proširanja članstva u NATO nemaju nikakvog utemeljenja:

"Jedino što Rusija može jeste da se upravo protivi, jeste da daje takve vrste saopštenja i na tome se upravo sve završava. Ona niti ima pravo veta niti može jednostavo apsolutno na bilo koji način uticati na bilo koju zemlju da sprovede svoje spoljnopolitičke prioritete u djelo. Mislim da u tom smislu apsolutno ne bi trebalo doći do bilo kakvih kvarenja odnosa i sa Crnom Gorom. Rusija jednostavno mora shatiti da je to put koji je Crna Gora izabrala, da će nastaviti tim putem da ide."

Slično misli i beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić koji kaže da zvanična Moskva nije do sada preduzimala konkretne akcije protiv novih članica NATO-a osim verbalnog negodovanja:

"Crnogorske vlasti su se opredelile za NATO. Način na koji će biti donesena konačna odluka naravno da bi trebalo da bude demokratska i da uvaži volju građana. O mogućnosti da se napravi procena da li će to prouzrokovati štetu treba da počne i od analogije sa drugim zemljama koje su već imale to prethodno iskustvo. Na primer, Hrvatska koja ima sasvim solidne odnose sa Rusijom i koja u novije vreme nabavlja naoruženje, vojnu opremu iz ruske federacije ima vrlo važne sporazume naročito na energetskom planu mislim da ništa od toga neće biti ugroženo i naredni dani će pokazati da će se sve zadržati na verbalno izraženom negodovanju."

Do poremećaja odnosa između zvanične Crne Gore i Rusije neće doći, smatra general Blagoje Grahovac, međutim, prema njegovim riječima može doći do reakcije udruženih ruskih i crnogorsko srpskih tajkuna, odnosno oligarha:

"Sada to građani dobro osjećaju. Udružili su se ruski i balkanski oligarsi. Nije imuna nijedna država na zapadnom Balkanu od tog uticaja. Mislim da je Crna Gora u posebnoj zoni rizika. Velika retorika o euroatlantskoj integraciji nekih naših zvaničnika je priča za zamagljivanje njihove starne istine. Oni znaju da Crna Gora gradi neodrživ sistem odbrane i model vojske i sa ovako neodrživim sistemom niti će građani Crne Gore dati preporuku i saglasnost da se ide u NATO, a niti će NATO biti sretan sa takvim rješenjem zato što je to neodrživ sistem. Ali, oni vrlo vješto rade manevar i ne raduju se naročito euroatlantskim integracijama Crne Gore, bez obzira na njihovu slatku retoriku. Tako da to treba građani da znaju da će biti jedan zvanični stav Rusije, legitiman je koji god da bude, ali neće on naročito odlučivati o ovom regionu, ali će odlučivati upravo ono što sam kazao jedan drugi kanal snaga ruskih oligarha i snaga oligarha udruženih srpsko crnogorskih oligarha."

U opozicionoj Narodnoj stranci koja se protivi učlanjenju Crne Gore u NATO i vodi kampanju u tom smjeru kažu da je jasno protivljenje Rusije proširenju NATO saveza, te da bi Crna Gora trebalo da obrati pažnju i ne žuri sa pristupom NATO savezu upravo zbog velikog ruskog kapitala u Crnoj Gori. Portparol Narodne stranke Slaviša Guberinić:

"Rusije je definitivno pokazala nervozu kada se tiče proširenja NATO-a. Što se tiče samo činjenice i crnogorskog pridruživanju NATO-u mislim da crnogorsko društvo u tom smislu i u tom trenutku treba da vodi računa jer je činjenica da ruski kapital u Crnoj Gori igra izuzetno značajnu ulogu i sa tog aspekta treba voditi računa o tome i to je ona dilema u kojoj Narodna stranka još uvijek nije pominjala koje čine politički razlozi zbog kojih Crna Gora ne bi trebala da žuri ka NATO savezu u ovom trenutku još uvijek."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG