Sva je prilika da će centralna banka bitku protiv inflacije definitivno izgubiti jer je inflacija već probila zadate projekcije. Ekonomista Miroslav Prokopijević:
“Narodna banka Srbije je ove godine projektovala stopu inflacije od 6,5 odsto i u svetlu okolnosti da se inflacija sada kreće između 15-20 odsto na godišnjem nivou Narodna banka je tu bitku sa inflacijom ove godine izgubila. Šta će biti u drugom delu godine, teško je pretpostaviti, ali inflacija teško može biti jednocifrena.”
Narodna banka može da se bori protiv inflacije, ali to mnogo košta, ocenjuje ekonomista Miodrag Zec:
“Dva su osnovna alata, jedan je referentna stopa, a drugi je obavezna rezerva. I jedan i drugi mehanizam izazivaju trošak koji se posebno prebacuje na krajnje klijente, na krajnje korisnike kredita, i oni ga ugrađuju u cene i na taj način smo opet u situaciji da je tražnja veća od ponude, rastu cene. Dakle, najbolja politika je usklađenost monetarne i fiskalne politike, što kod nas nije slučaj. Kod nas je upravo suprotno, budžet emituje pravo na potrošnju, a Narodna banka steriliše tu potrošnju kroz ove alate. Ključno pitanje za Srbiju je da li će nova Vlada uspeti da stavi pod kontrolu javnu potrošnju, da više otplaćuje državne dugove a da ne povećava javnu potrošnju, i da uskladi budžet.”
Javna potrošnja je u Srbiji 50 odsto bruto nacionalnog dohotka, što spada u najviše stope u Evropi. Svi pre dolaska na vlast obećavaju da će je smanjivati, ali niko to ne čini, podseća Miroslav Prokopijević i dodaje da prostora za smanjivanje potrošnje ima:
“Na primer, Srbija za nacionalnu odbranu troši više nego bilo koja evropska zemlja. Zatim, Srbija ima veliku pomoć države koja se daje privredi, između 6-8 odsto godišnje, i spada među dve-tri zemlje sa najvećom državnom pomoći u Evropi. Zatim, privatizacijom zdravstva, dela obrazovanja, javnih komunalnih preduzeća. Prema tome, prostora za smanjenje ima, pitanje je samo da li postoji volja, a ako ona i postoji, da li ima političke snage da se to izvede.”
Međunarodni monetarni fond i Svetska banka godinama upozoravaju vlasti u Beogradu na to da se javna potrošnja i spoljnotrgovinski deficit moraju obuzdati. Sandžej Katurija, vodeći ekonomista Svetske banke i autor izveštaja te institucije o integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, još jednom je ukazao na to da je spoljnotrgovinski deficit Srbije jedan od najvećih u regionu i da vlasti ovaj problem moraju rešavati kroz bolje izvozne performanse. Poređenja radi, Katurija je naveo da je izvoz Srbije iznosio oko 27 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2006. godini, dok je u Slovačkoj bio 80 odsto, a u Hrvatskoj više od 40 odsto. Kako je naveo, Srbija mora da rešava i problem spoljnotrgovinskog deficita, koji je najviši u regionu i koji je prošle godine iznosio 16 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Može li ova Vlada ostvariti nešto od preporuka Svetske banke, i pre svega, može li zauzdati preobilnu javnu potrošnju, koja je najveći generator inflacije? Miroslav Prokopijević u to ne veruje:
“To je Vlada koja je povećala broj ministarstava i ministara i takve vlade nisu one koje bi mogle da izvedu pomenutu vrstu reforme. Dakle, ova Vlada može biti srećna ako održi parametre u granicama kakvi su oni bili u protekle tri-četiri godine.”