Dostupni linkovi

Izgubljen rat protiv inflacije?


Srbija, dinari
Srbija, dinari

Gubi li Narodna banka Srbije bitku protiv inflacije? Uprkos obećanjima robusnog guvernera, u ratu Narodne banke Srbije i inflacije – vodi inflacija. Drugim rečima, u ratu monetarne protiv fiskalne politike – odnosno, guvernera centralne banke protiv rastrošne vlade, pobeđuje vlada, odnosno njena sve veća javna potrošnja, koja je najveći generator inflacije.

Sva je prilika da će centralna banka bitku protiv inflacije definitivno izgubiti jer je inflacija već probila zadate projekcije. Ekonomista Miroslav Prokopijević:

“Narodna banka Srbije je ove godine projektovala stopu inflacije od 6,5 odsto i u svetlu okolnosti da se inflacija sada kreće između 15-20 odsto na godišnjem nivou Narodna banka je tu bitku sa inflacijom ove godine izgubila. Šta će biti u drugom delu godine, teško je pretpostaviti, ali inflacija teško može biti jednocifrena.”

Narodna banka može da se bori protiv inflacije, ali to mnogo košta, ocenjuje ekonomista Miodrag Zec:

“Dva su osnovna alata, jedan je referentna stopa, a drugi je obavezna rezerva. I jedan i drugi mehanizam izazivaju trošak koji se posebno prebacuje na krajnje klijente, na krajnje korisnike kredita, i oni ga ugrađuju u cene i na taj način smo opet u situaciji da je tražnja veća od ponude, rastu cene. Dakle, najbolja politika je usklađenost monetarne i fiskalne politike, što kod nas nije slučaj. Kod nas je upravo suprotno, budžet emituje pravo na potrošnju, a Narodna banka steriliše tu potrošnju kroz ove alate. Ključno pitanje za Srbiju je da li će nova Vlada uspeti da stavi pod kontrolu javnu potrošnju, da više otplaćuje državne dugove a da ne povećava javnu potrošnju, i da uskladi budžet.”

Javna potrošnja je u Srbiji 50 odsto bruto nacionalnog dohotka, što spada u najviše stope u Evropi. Svi pre dolaska na vlast obećavaju da će je smanjivati, ali niko to ne čini, podseća Miroslav Prokopijević i dodaje da prostora za smanjivanje potrošnje ima:

“Na primer, Srbija za nacionalnu odbranu troši više nego bilo koja evropska zemlja. Zatim, Srbija ima veliku pomoć države koja se daje privredi, između 6-8 odsto godišnje, i spada među dve-tri zemlje sa najvećom državnom pomoći u Evropi. Zatim, privatizacijom zdravstva, dela obrazovanja, javnih komunalnih preduzeća. Prema tome, prostora za smanjenje ima, pitanje je samo da li postoji volja, a ako ona i postoji, da li ima političke snage da se to izvede.”

Međunarodni monetarni fond i Svetska banka godinama upozoravaju vlasti u Beogradu na to da se javna potrošnja i spoljnotrgovinski deficit moraju obuzdati. Sandžej Katurija, vodeći ekonomista Svetske banke i autor izveštaja te institucije o integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, još jednom je ukazao na to da je spoljnotrgovinski deficit Srbije jedan od najvećih u regionu i da vlasti ovaj problem moraju rešavati kroz bolje izvozne performanse. Poređenja radi, Katurija je naveo da je izvoz Srbije iznosio oko 27 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2006. godini, dok je u Slovačkoj bio 80 odsto, a u Hrvatskoj više od 40 odsto. Kako je naveo, Srbija mora da rešava i problem spoljnotrgovinskog deficita, koji je najviši u regionu i koji je prošle godine iznosio 16 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Može li ova Vlada ostvariti nešto od preporuka Svetske banke, i pre svega, može li zauzdati preobilnu javnu potrošnju, koja je najveći generator inflacije? Miroslav Prokopijević u to ne veruje:

“To je Vlada koja je povećala broj ministarstava i ministara i takve vlade nisu one koje bi mogle da izvedu pomenutu vrstu reforme. Dakle, ova Vlada može biti srećna ako održi parametre u granicama kakvi su oni bili u protekle tri-četiri godine.”

XS
SM
MD
LG