Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Završen Samit Grupe osam u Japanu

Čelnici osam najrazvijenijih zemalja na svijetu (G-8) okončali su samit u Japanu saopštenjem u kojem navode da imaju zajedničku viziju o mjerama koje je potrebno poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena.
Zemlje u razvoju, uključujući Kinu, odbile su, medjutim, podržati apel čelnika Grupe osam (G-8) da se ispuštanje štetnih plinova u atmosferu do 2050. godine smanji za najmanje 50 posto, zamjerajući velikim industrijskim silama da nisu obrazložile na koji način će biti podijeljen teret smanjenja emisije štetnih plinova.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso ranije je ocijenio je da se na sporazumu o klimatskim promjenama "može dalje graditi": "To je napredak, mada ne i stoprocentni uspjeh. Nismo se u potpunosti dogovorili o usaglašavanju ciljeva. Ako SAD ne napravi veliki korak naprijed, nećemo moći postići sporazum, jer je to najveća ekonomija na svijetu", rekao je on.
Pet zemalja s najbrže rastućom privredom na svijetu takodjer je ranije saopštilo da vodeće industrijske sile na planeti moraju uraditi više na planu borbe protiv klimatskih promjena.Meksiko, Brazil, Kina, Indija i Južna Afrika u saopštenju objavljenom neposredno prije nego što se priključili samitu G-8 u Japanu pozvali su danas najrazvijenije zemlje da do 2050. godine emisiju štetnih plinova smanje za više od 80 posto.
Britanski premijer Gordon Brown je ocijenio nakon samita da je usprkos tome postignut značajan napredak.
"Britanija je inicirala formiranje fonda, u okviru Svjetske banke, koji će zemljama u razvoju pomoći da se bore protiv klimatskih promjena. U tom fondu bit će više od 120 milijardi dolara. Velike rastuće ekonomije - Meksiko, Indija, Kina, Južna Afrika, Brazil, Australija, Indonezija i Južna Koreja dogovorile su se da saradjuju kako bismo mogli postići to što nam u prošlosti nije polazilo za rukom - medjunarodni sporazum o klimatskim promjenama koji bi mogle prihvatiti sve, uključujući i najveće zemlje", kazao je Brown.
Svjetski čelnici na samitu G-8 pozvali su da se poduzme hitna akcija kao odgovor na globalni rast cijena hrane.
Oni su izrazili zabirnutost da bi visoke cijene hrane mogle milione ljudi širom svijeta gurnuti u siromaštvo i uputili poziv da se odmah osigura pomoæ najugroženijima, navodeæi da bi zemlje s viškom hrane trebalo pružiti tu pomoć.
Čelnici najvećih zemalja svijeta s većinskim muslimanskim stanovništvom, koji u Maleziji održavaju samit uporedo sa samitom G-8, upozorili su da je neophodna hitna akcija kako bi se odgovorilo na globalni rast cijena hrane i goriva.

Pogledajte najnovije vesti dana

U četvrtak sastanak Tuska i Barniera

Zastava EU i Velike Britanije, London

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sastat će se u četvrtak sa glavnim pregovaračem Europske unije (EU) za Brexit (Bregzit) Michelom Barnierom (Mišel Barnije) nakon što je britanska vlada podržala nacrt sporazuma o izlasku iz bloka.

Očekuje se da će Barnier reći da je postignut odlučujući napredak u pregovorima o Brexitu sa Velikom Britanijom, nakon čega će Tusk sazvati izvanredan summit lidera EU.

Premijerka Velike Britanije Theresa May (Tereza Mej) u srijedu je priopćila da je Vlada podržala nacrt sporazuma o izlasku Londona iz EU nakon pregovora koji su trajali pet sati.

Pročitajte:

Britanska vlada prihvatila nacrt sporazuma o Brexitu

Theresa May

Premijerka Velike Britanije Theresa May (Tereza Mej) rekla je da je njena vlada odlučila podržati predloženi nacrt sporazuma o Brexitu (Bregzit), prenio je BBC.

"Zajednička odluka kabineta je da vlada treba podržati nacrt sporazuma o izasku iz Evropske unije (EU)", rekla je May novinarima ispred Downing Streeta 10 (Dauning strit) poslije petosatnog sastanka.

Ona je navela da će se u četvrtak obratiti parlamentu i da "čvrsto vjeruje" da je te odluka "u najboljem interesu" Velike Britanije.

Prema njenim riječima, odluka je "u nacionalnom interesu" i ispunjava obećanje vezano za referendum o Brexitu.

"Ovo je odluka koja će biti pod intenzivnom lupom, ali se odlučivalo između građenja budućnosti zemlje i povratka na početak i neispunjavanja obećanja proisteklih iz referenduma", rekla je May.

Ubrzo potom, Sammy Wilson (Semi Vilson), predstavnik sjevernoirske Partije demokratskih unionista (DUP) koja pruža podršku vladi Therese May, rekao je da je riječ o "jadnom sporazumu, lošem sporazumu i sporazumu za koji je premijerka rekla da ga neće prihvatiti".

"Da upotrebim njen izraz, nikakav sporazum je bolji od lošeg sporazuma, a ovo je loš sporazum. Ljudi će biti užasnuti", rekao je Wilson za BBC.

Mogerini očekuje ukidanje dodatnih carina

Visoka predstavnica EU Federika Mogerioni izjavila je danas da očekuje nastavak dijaloga Beograda i Prištine kao i da će biti povučene dodatne carine na srpsku robu koju su uvele vlasti u Prištini.

Ona je tako na konferenciji za novinare posle ministarskog zasedanja EU-Albanija odgovorila na pitanje agencije Beta da li očekuje da će Priština povući takav potez.

Albanski ministar inostranih poslova Ditmir Bušati je na pitanje Bete kako vlada u Tirani gleda na mogućnost demarkacije granica u eventualnom sporazumu Beograda i Prištine kazao da ne želi da odgovara na pitanja koja nisu vezana za današnji sastanak o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Albanije i Evropske unije.

On je samo kratko rekao da cilj sporazuma Beograda i Prištine treba da bude jačanje mira i stabilnosti u regionu.

Mogerini je dodala da EU ceni podršku Tirane dijalogu Beograda i Prištine, i rekla da smatra da je mudar stav Tirane da se ne izjašnjava o tome da li će i kakav sadržaj imati mogući sporazum pre nego što se o tome bilo šta konkretnije ne sazna.

Na današnjem zasedanju EU-Albanija o SSP, Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han su naveli da su vlasti u Tirani napravile značajan napredak u suzbijanju korupcije ali je Han rekao da članice EU traže dodatne opipljive korake u jačanju vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa da bi Albanija mogla očekivati datum za početak pregovora o članstvu u EU.

Matis: Raspoređivanje vojske legalno i opravdano

Američki ministar odbrane Džejms Matis rekao je danas da je raspoređivanje vojske na granici sa Meksikom "apsolutno legalno i opravdano" i da to poboljšava vojnu spremnost.

Obraćajući se maloj grupi novinara, koja je putovala sa njim ka granici SAD i Meksika, Matis je odbacio kritike i rekao da je odluka o raspoređivanju vojske ispravna.

"Sasvim je jasno da je sada neophodna podrška pograničnoj policiji ili patroli", rekao je Matis, dodajući da je to procena Ministarstva unutrašnjih poslova.

Matis je dodao da su advokati administracije predsednika Donalda Trampa ocenili da je odluka o raspoređivanju vojnika legalna i da ona u stvari jača borbenu spremnost i gotovost vojnika.

On je posetio područje u blizini grada Dona, u Teksasu, gde su vojnici postavili bazu, nedaleko od graničnog prelaza sa Meksikom.

Matis je rekao da američki vojnici brzo napreduju u postavljanju ograde duž granice te da će prva kosntrukciona faza biti završena u narednih 10 dana.

On je dodao da vojska uvežbava i helikopterske operacije, čiji je cilj podrška službenicima na granici, kao i njihovo potencijalno prebacivanje ako karavani migranata promene pravac kretanja.

Kako prenosi Rojters, američki vojnici neće ulaziti u direktnu interakciju sa migrantima, od kojih su većina nenaoružani, i njihovi jedini zadaci su podrška američkom graničnom osoblju, uključujući izgradnju privremenih objekata.

Mađarska opozicija traži ekstradiciju Gruevskog

Mađarska opozicija traži ekstradiciju Nikole Gruevskog, bivšeg premijera koji je pobegao iz Makedonije da ne bi otišao na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog korupcije.

Mađarska opozicione stranke su pozvale Vladu da uhapsi i hitno izruči Gruevskog iako traži azil u Mađarskoj.

Nacionalistička stranka "Jobik" i levičarske stranke "Dijalog" i "Demokratska koalicija su danas saopštile da Gruevskom treba uskratiti azil i izručiti ga Makedoniji.

Poslanik i predstavnik "Jobika" za štampu, Adam Mirkočki je za boravak Gruevskog u Mađarskoj rekao da je "skandal bez presedana" i da je Gruevski "kriminalac s poternice", kao i da mu ne treba dati azil jer njegova zemlja, Makedonija, nije u ratu, niti njega progone iz verskih ili političkih razloga.

Ričard Barabas, predstavnik stranke "Dijalog" za štampu je rekao da je Gruevskom "mesto iza rešetaka" Mađarska novinska agencija MTI je danas prenela da su vlasti te zemlje omogućile Gruevskom da podnese zahtev za azil.

Imigraciona služba će sprovesti proceduru za azil u skladu s mađarskim i međunarodnim pravom, saopštila je kancelarije premijera.

Premijerova služba je dodala da je Mađarska u međunarodnim odnosima partner sadašnje vlade u Skoplju i da ne namerava da se meša u njena unutrašnja pitanja. Kancelarija premijera Viktora Orbana, koji je ranije podržavao Gruevskog i njegovo protivljenje sporazumu Skoplja s Atinom o rešavanju spora Makedonije s Grčkom, dodala je da zahtev za azil bivšeg mađarskog premijera smatra isključivo pravnim pitanjem.

Gruevski, kome je prošle godine sud oduzeo pasoš, pobegao je u Mađarsku kako bi izbegao izdržavanje kazne od dve godine zatvora na koliko je osuđen zbog nezakonite nabavke skupocenog blindiranog "mercedesa" dok je bio premijer.

Pred skopskim krivičnim sudom protiv Gruevskog se vode još četiri postupka zbog izborne malverzacije, korupcije i političkog nasilja, a Specijalno tužilaštvo vodi još nekoliko istraga.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG