Odluka o upisu Starigradskog polja na prestižni popis svjetske baštine donesena je na 32. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, koja se od 2. do 10. srpnja održava u kanadskom gradu Quebecu.
Odbor za svjetsku baštinu na svojoj sjednici odlučuje o kandidaturama zemalja članica UNESCO-a za upis pojedinih dobara na Listu svjetske baštine.
Starigradsko polje na Hvaru sedmi je lokalitet koji je Hrvatska upisala na Listu svjetske baštine - pet kulturnih (Dioklecijanova palača i povijesni kompleks Splita, Stari grad Dubrovnik, Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, povijesna jezgra Trogira i katedrala sv. Jakova u Šibeniku) i jedan prirodni (Nacionalni park Plitvička jezera).
Starigradsko polje, najveća i najplodnija ravnica na jadranskim otocima, najbolje je očuvani antički katastar na Sredozemlju i u Europi. Početkom 4. stoljeća prije Krista ravnica je pravolinijski podijeljena u grčkom metričkom sustavu na 75 parcela. Temeljna parcela bio je izduljeni pravokutnik veličine oko 900 x 180 metara, koji se jasno može iskazati grčkim mjernim jedinicama.
Priprema kandidature Starigradskog polja za Listu svjetske baštine trajala je nekoliko godina, a cijeli su projekt koordinirali i vodili stručnjaci Ministarstva kulture.
Važnost projekta prepoznala je lokalna zajednica koja je slijedom usvajanja Plana upravljanja lokaliteta osnovala i posebnu ustanovu koja će skrbiti o budućem razvoju Starigradskog polja vodeći se smjernicama UNESCO-a za razvoj lokaliteta od posebne važnosti za svjetsku baštinu.
Upis sedmog lokaliteta na prestižnu listu svjetske baštine, kako se navodi u priopćenju Kabineta ministra kulture, veliko je priznanje Hrvatskoj.
"Ovo je dokaz da države članice UNESCO-a prepoznaju i cijene napore koje Hrvatska ulaže u zaštitu i promicanje kulturne baštine što je prepoznato i nedavnim izborom Hrvatske u Odbor Konvencije za nematerijalnu baštinu kao i osnivanjem UNESCO-vog centra za podvodnu arheologiju u Zadru", stoji u priopćenju.
