Dostupni linkovi

Kritika vlasti zbog tolerisanja korupcije


World -- Freedom House logo

U najnovijem izvještaju "Fridom Hausa" o stanju demokratije konstatuje se blagi napredak Crne Gore u gotovo svim oblastima tranzicije, osim u medijskoj. Takođe je konstatovano kako nije bilo značajnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala koje je država gonila.

U kategoriji korupcije Crna Gora je ocjenjena indeksom 5,25 što predstavlja poboljšanje u toj oblasti za četvrtinu poena što je zasluženo donošenjem akcionog plana i osnivanjem Komisije za antikorupciju, konstatuje "Fridom Haus". Međutim, o istom izvještaju o stanju demokratije se navodi da tokom 2007. godine nije bilo značajnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala koji su uspješno gonjeni i okončani presudom i zatvorskom kaznom. Redovni su izvještaji u medijima o korupciji u javnim nabavkama, upravljanju državnim kompanijama, građevinarstvu i privatizaciji koje ostaju u domenu špekulacija bez podnošenja prijava i koje ostavljaju utisak da se ne gone slučajevi korupcije.

"Policija, javni tužilac i sudovi redovno izmjenjuju optužbe o neefikasnosti i istragama o korupciji, a komisija sastavljena od predstavnika svih institucija formirana je u oktobru da poboljša saradnju", piše u izvještaju. "Fridom Haus" tvrdi da je korupcija realna kao što je i percepcija najprisutnija u carini, zdravstvu, pravosuđu, policiji, lokalnim službama i tužilaštvu, ali da se smatra i da javno učestvuje u korupciji jer ima visok nivo tolerancije i ne želi da je prijavljuje.

Komentarišući navode najnovijeg izvještaja "Fridom Hausa" o Crnoj Gori izvršni direktor Mansa Vanja Ćalović kaže da je to još jedan u nizu izvještaja koji ukazuje na postojanje korupcije i problem je suočavanja sa tom pojavom i očekuje da će slične ocjene biti iznijete i u drugim izvještajima međunarodnih organizacija:

"To je da nema nikakvih konkretnih rezultata u borbi protiv korucije u Crnoj Gori, osim usvajanja akcionog plana od strane nacionalne komisije i dalje nijesmo proizveli nikakve konkretne rezultate na nivou bilo koje državne institucije, tako da ne predstavlja nikakvo iznenađenje ovakva izjava "Fridom Haus"-a. Ja očekujem da će i ove godine kao i prethodnih izvještaji međunarodnih organizacija, uključujući i izvještaj Evropske komisije pokazati sličnu situaciju i dalje apelovati na crnogorsku vlast da zaista počne da daje konkretne rezultate u borbi protiv korupcije mimo retorike i mimo nekih dokumenata, strategija i planova koji očigledno ne daju rezultate".

Funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović očekuje da ovakav izvještaj utiče na pokretanje borbe protiv korupcije, ali ne zbog poboljšanja u sljedećem izvještaju već zbog stvaranja jednakih šansi svim građanima Crne Gore:

"Izvještaj relevantnih međunarodnih organizacija o stanju borbe protiv korupcije treba da se prihvate onakvim kakvi jesu, međutim, za SNP je mnogo važnije da se borba protiv korupcije u Crnoj Gori ne vodi zbog izvještaja tih stranih organizacija već isključivo zbog građana Crne Gore.Jer to je korupcija koja, po nama, potiče iz institucija i jednostavno ugrožava jednake šanse svim građanima Crne Gore. Prema tome, fokus treba da bude na ozbiljnosti države, na političku volju i na želju svih činilaca da se suprotstavimo korupciji isključivo zbog interesa građana i njihovih jednakih šansi jer svaka korupcija ugrožava jednake šanse svih građana, a zna se da ispaštaju oni koji su gubitnici tranzicije svih ovih procesa ovih godina".

Tokom šesnaest godina od uvođenja višepartijskog sistema Crnom Gorom dominira ista politička snaga kojoj je suprotstavljena, podijeljena i slaba opozicija. Politizacija u državnom sektoru i dalje opstaje i ograničava broj nezavisnih, nepartijskih pravnih službi policije, pravosuđa, izborne administracije i medija. To takođe ometa i borbu protiv korupcije, navodi se u izvještaju.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG