Dostupni linkovi

BiH trebala bi samo u oblasti poljoprivrede, u koju EU ulaže najviše sredstava, donijeti 30- tak zakona i oko 200 podzakonskih akata. Više od ovih administrativnih poslova brinu neke druge promjene koje će sasvim sigurno utjecati na položaj poljoprivrednika.

Tako će carine na uvoz nekih deficitarnih poljoprivrednih proizvoda kao što su pšenica i kukuruz, biti ukinute, dok će ostati za meso, mlijeko i njihove proizvode sve do ulaska BiH u EU.

Jedna od obaveza koja očekuje Bosnu i Hercegovinu nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je i smanjenje ili ukidanje carina na poljoprivredne proizvode. Ovo bi moglo ozbiljno ugroziti kako domaće poljoprivredne proizvođače tako i povećati spoljni deficit BiH, upozorava ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Radivoje Bratić:


„Naše društvo nije ni svjesno šta nas očekuje poslije ponedjeljka. Ovo kad kažem prije svega mislim na poljoprivredu. Istina, Vlada i Ministarstvo ulažu u mjeri koliko je moguće. Izdvojena su sredstva za podsticaje u mjeri i u procentu koji je maksimalno moguć. Međutim, nije to ono što je dovoljno. Ja smatram da mi svijest o poljoprivredi, o značaju poljoprivrede moramo radikalno promijeniti. Evo jednog podatka: u spoljno-trgovinskom deficitu BiH poljoprivreda učestvuje procentualno najviše - oko 25 posto.“


Veliki zadatak čeka BiH i kada je u pitanju harmonizacija domaćeg zakonodavstva sa onim iz Evropske unije. O obimnosti ovog posla pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi RS-a Slobodanka Dubravac kaže:


„Daću vam samo nekoliko statističkih podataka šta to znači. Radi se otprilike o 100.000 strana teksta koje treba prevesti u domaće zakonodavstvo - ne bukvalno, ali treba ga ugraditi u domaće zakonodavstvo; više od 10.000 propisa, čiji obim svakodnevno narasta.“


Samo u poljoprivredi u koju Evropska unija ulaže najviše sredstava, BiH treba da donese nekih tridesetak zakona i oko 200 podzakonskih akata, ističe Dragiša Mektić, član bh. pregovaračkog tima sa Evropskom unijom:


„BiH treba da osposobi institucije koje su neophodne za kontrolu prehrambenih proizvoda kako bi mogla sa svojim robama izaći na tržište EU, a nakon toga mi možemo očekivati neki veliki priliv stranih ulaganja u segment poljoprivrede, kao i pristup fondovima.“


Na snagu bi trebao da stupi zakon prema kojem se carine na uvoz nekih deficitarnih poljoprivrednih proizvoda u BiH, kao što su pšenica i kukuruz, potpuno ukidaju. Na meso, mlijeko i njihove proizvode, te voće i povrće carine će postojati do ulaska BiH u Evropsku uniju, kaže ministar Bratić:


„Budući da će mlijeko, mliječni proizvodi, meso, voće i povrće da budu pod carinskom zaštitom, da postoje odobrene kvote za ribu i vino i vinske proizvode, kad su u pitanju podsticajne mjere treba podrška šire zajednice - da mi podsticajnim mjerama moramo da izvršimo njihovu konvergenciju. U kom smislu? U smislu da podsticaje, odnosno sredstva izdvajamo za ove proizvode koji će biti pod zaštitom i gdje mi imamo zaista dobre mogućnosti za proizvodnju.“


Zbog nagovještaja da će se meso iz EU uvoziti po cijeni od 50 evrocenti po kilogramu, odnosno jedne konvertibilne marke, proizvođači u BiH strahuju da će bez obzira na carine njihova proizvodnja biti ugrožena. Mi nikada ne znamo da li ćemo uspjeti prodati svoje proizvode, kaže Smail Hadžalić:


„Mi nemamo sigurnu proizvodnju i ne znamo hoće li tu proizvodnju država podstaći ili neće. Jedne godine je potiču, a svake godine se donose odluke o podsticajima. A to ustvari mora biti sistem - da država kaže da u narednih 10 godina će podsticati te i te proizvode i da očekuje da ćemo na kraju tih 10 godina, recimo, proizvoditi mlijeka i mliječnih proizvoda za vlastite potrebe. Ako to može jedna Slovenija u Alpama, koja ima više prihoda od turizma nego od poljoprivrede, zašto to ne bi mogla jedna Bosna?“


Poljoprivredni stručnjak Danilo Tomić takođe upozorava da, s obzirom da bh. agrar predstavlja tek jedan promil svjetskih resursa, umjesto kvantitetetu treba se okrenuti kvalitetu ako se želi biti konkurentan na svjetkom tržištu:


„Samo kvalitet, vrhunski kvalitet. A da bismo imali vrhunski kvalitet proizvoda, moramo imati vrhunsko znanje. A vrhunsko znanje se stiče na fakultetima i institutima i mora da se ugrađuje u proizvod. E takav proizvod u koji je ugrađeno vrhunsko znanje može imati vrhunski kvalitet i može biti konkurentan na evropskom i svjetskom tržištu.“

S obzirom da jedna od obaveza koju BiH još nije ispunila je i utvrđivanje strategije razvoja poljoprivrede na državnom nivou, strah poljoprivrednika čini se da je opravdan.
XS
SM
MD
LG