Dostupni linkovi

Promjene Ustava: The Neverending Story


Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, potpisanog u decembru 1995. godine. Ustav nije mijenjan od kada je sačinjen Dejtonski sporazum.

Nakon što je BiH u ponedjeljak potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, nameće se pitanje daljih obaveza na putu ka članstvu u Uniji. Visoki predstavnik Miroslav Lajčak je već izjavio kako sa postojećim Ustavom, BiH ne može postati punopravni član EU.

Ustav BiH onemogućuje zemlji ulazak u Evropsku uniju i krši niz evropskih standarda, naročito onih koji se tiču zaštite ljudskih i manjinskih prava, i biće ga nužno mijenjati kako bi BiH nastavila put ka Evropi, stav je visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka:

“Sve zemlje koje su postale članice EU su u procesu evropskih integracija unosile promjene, izmjene u svoj ustav, i to je nešto što je apsolutno jasno da će biti slučaj i u BiH - jer, ulazak u EU označava naravno i prenos nadležnosti na evropski nivo, čak pretpostavlja usklađivanje s evropskim dokumentima, konvencijama itd. Današnji ustav krši niz tih dokumenata. Treća stvar je da će se u toku pokazati po kojim odredbama današnji ustav ne odgovara ili ne omogućuje uspješan proces evropskih integracija.“

Mada ne treba požurivati bh. političare, Lajčak je stava da se ipak moraju ovim pitanjem što prije pozabaviti.


I bh. političari su saglasni u tome da je sadašnje ustavno uređenje neprihvatljivo. Stav Venecijanske komisije prema kojem su pojedine odredbe diskriminirajuće moraće se mijenjati odmah, smatra član Predsjedništva Stranke demokratske akcije Mirsad Ćeman:

„Posebno neki segmenti u pogledu izbora u organe BiH. Postojeće odredbe ustava narušavaju prava građana utvrđena Evropskom konvencijom o temeljnim ljudskim pravima, kao što su aktivno i pasivno biračko pravo za sve građane jednako u BiH. Dakle, ta odredba po pitanju izbora u Parlament, u Dom naroda, u Predsjedništvo i slično će morati biti promijenjena. Ali po mom sudu ključna je stvar jačanje kapaciteta države koja će biti jedina adresa za evropske institucije. Entiteti ne. A to će onda otvoriti i niz drugih pitanja.“

Najprije bi trebalo krenuti od ranije usaglašenih izmjena za koje je realno da budu usvojene od strane svih, a onda krenuti u one oko kojih za sada ne postoji konsenzus, smatra zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu BiH Drago Kalabić:

„To je kapacitet državnog parlamenta. Svi su bili saglasni da se on proširi sa povećanim brojem poslanika. Tek u narednom periodu taj problem će doći do izražaja zato što mali broj poslanika teško će odgovoriti svim mogućim obavezama BiH kako na unutrašnjem tako i na spoljnom planu, i mislim da nije ništa sporno da se taj parlament proširi i da dođemo do većeg broja državnih poslanika. Evo uzeli smo samo jedan od primjera, a ima ih još. I oko određenog broja ministarstava postojala je takođe saglasnost, povećanja njihovog kapaciteta - i mislim da to može da ide odmah.“


Šta je sa aprilskim paketom ustavnih promjena, koji je pao 2006. godine. Šta je sa već postignutim rješenjima, da li se od njih odustaj? Moramo od onih koji su srušili taj aprilski paket dobiti odgovor na pitanje šta je s tim paketom kako bismo mogli otvoriti novu priču o novom ustavu BiH.

Prije bilo kakvih pregovora o novom ustavu potrebno je utvrditi šta je zapravo dogovoreno ranije i šta još stoji, a potom evolutivno mijenjati Ustav, kaže zastupnik Socijaldemokratske partije BiH u državnom parlamentu Denis Bećirović:

„U tom smislu prvi veliki ispit, prije svega za Stranku za BiH i SNSD, jeste pitanje aprilskog paketa koji je pao 2006. godine - da vidimo, dakle, šta je sa već postignutim rješenjima, da li se od njih odustaje, da li je neko napravio nešto više od toga ili nešto manje. Dakle, moramo prvo dobiti od prije svega onih koji su srušili taj aprilski paket odgovor na pitanje šta je s tim paketom kako bismo mogli otvoriti novu priču o novom ustavu BiH.“

S obzirom na komplikovano uređenje, najbolje rješenje bi bilo krenuti ispočetka, smatra Ćeman:

„Najbolje bi bilo otvoriti pitanje donošenja sasvim novoga ustava i na tim osnovama ravnopravnosti i građana i naroda u BiH i potrebe evropskoga puta BiH tražiti ukupno rješenje.“

Zastupnik Hrvatske demokratske zajednice u Parlamentu BiH Velimir Jukić kaže kako je trenutno jedino prihvatljivo rješenje federalizacija BiH, i to na najmanje tri jedinice:

„Oko uređenja Federacije jesu pokušaji koji mogu dati određene, možda malo bolje rezultate od sadašnjeg stanja, ali nije to ono što treba uraditi. Moje je mišljenje da je BiH podijeljena zemlja i da upravo kroz korjenite ustavne reforme, dosljednom federalizacijom ćemo zemlju reintegrirati i napraviti je da bude po uzoru na neka druga rješenja, imamo ih u Evropi. Ali isto tako mislim da određene specifičnosti moramo uvažiti.“

No, još je rano govoriti o finesama i konačnom uređenju zemlje. Dovoljno je za sada, slažu se bh. političari, da su tenzije oko ukidanja entiteta, podjele zemlje i unitarističkih zahtjeva splasnule. U tim okolnostima biće mnogo lakše, za početak, ponovo sjesti za sto.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG