Prijedlog zakona o javnom servisu Federacije BiH nije destruktivan po vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, odlučio je Ustavni sud Federacije BiH. Predsjednik Suda Mirko Bošković:
“U svim odredbama osporenog prijedloga zakona na isti način se tretiraju sva tri konstitutivna naroda jer se uostalom u cijelom tekstu upotrebljava samo pojam konstitutivni narodi bez pojedinačnog poimanja bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda.“
Hrvatski su zastupnici negativnu ocjenu, kažu, i očekivali. No, neće odustati od zahtjeva za kanalom na hrvatskom jeziku, kaže Jozo Perić, šef Kluba delegata iz reda Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije:
“Što se tiče odluke Ustavnog suda, da budem iskren, i davno sam govorio da ne očekujem neke dramatične izmjene u stavu, a posebno u stavu kada je visoki predstavnik odmah dao do znanja da Hrvatima ovdje nema medijskog prostora i da ne možemo dobiti svoj kanal. Mi ćemo iskoristiti sve zakonom predviđene mogućnosti da bi nam dale i otvorile prostor da možemo tražiti nešto prema vani. Ako budu iscrpljene političke mogućnosti, dogovor, onda naravno da je vrijeme za radikalnije promjene. U svakom slučaju, nema ove države bez koncenzusa, dogovora i suživota ova tri naroda, budite sigurni.“
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak je, podsjećamo, komentirajući zahtjeve za hrvatski kanal, kazao kako bi izvještavanje na samo jednom jeziku za pripadnike jednog naroda bio korak nazad, te etnička segregacija. Sljedeći korak je Ustavni sud BiH, a ako ni ova instanca ne uvaži zahtjeve hrvatskih zastupnika ili se ne postigne politički dogovor, Hrvati će zaštitu potražiti na Sudu za ljudska prava u Strazburu.
No, zahtjev Ustavnom sudu BiH biće poslat tek nakon što budu riješena dva ranija predmeta bliska ovom, kaže Mato Franjičević, zastupnik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije:
“Mislim na apelaciju gospodina Ive Mire Jovića i slučaj incijative gospodina Ilije Filipovića za izmjenom Zakona o javnome RTV sustavu BiH - i sukladno tome ćemo se postaviti. Ukoliko nešto od toga bude pozitivno riješeno, vidjet ćemo kakva će biti sudbina na Parlamentarnoj skupštini BiH, a ukoliko i tu bude negativno riješeno po naše interese, onda ćemo se, kad iscrpimo sve prave mogućnosti unutar BiH, najvjerojatnije obratiti nekim međunarodnim.“
I dok Hrvati ne kriju nezadovoljstvo izrečenom presudom, Klub Bošnjaka u Domu naroda odluku smatra pravednom. Član Kluba Alija Begović:
“Mi cijenimo da je on pravedan, da jednako tretira sve narode i građane BiH, dakle i sve konstitutivne narode, da smo uvjereni da će takav zakon obezbijediti da sva tri jezika i oba pisma naroda BiH budu jednako tretirana, korištena u ovom javnom servisu, na zadovoljstvo građana.“
Hrvati, podsjeća Franjičević, ne traže ništa osim onoga zagarantovanog ustavom:
„Zajamčeno nam je pravo da sami izaberemo sredstvo javnog informiranja. Mi mislimo da naš sevukupni identitet možemo najbolje zaštititi i unapređivati ga na način da imamo to sredstvo u vidu bilo posebnog kanala na Federalnoj RTV, ili još bolje u vidu posebnog kanala na državnoj RTV - pri tome, naravno, ne ugrožavajući identitet druga dva konstitutivna naroda, naprotiv.“
Predsjednik Upravnog odbora Federalne RTV Slavo Kukić očekuje da se nakon ove odluke usaglase prijedlozi zakona na oba doma federalnog parlamenta, te da se harmoniziraju sa Zakonom o javnom RTV sistemu, izabere novi upravni odbor, te stvore pretpostavke za uspostavljanje korporacije koja je i ključna za približavanje BiH Evropskoj uniji:
“Što se prije to završi, bolje za Federalnu RTV, bolje za RTV sustav jer se stječu pretpostavke da se konstituira korporacija, a bez korporacije zaista nema ni elementarnih preduvjeta da profunkcionira RTV sustav. Bez korporacije i dalje se produžava agonija podijeljenosti javnih emitera, i dalje se produžava logika funkcioniranja javnih emitera koji su u funkciji pojedinih političkih elita.“
Ustavni sud napomenuo je i da ne može biti preglasavanja jednog od konstitutivnih naroda pri donošenju odluka Upravnog odbora RTV FBIH. Uporišta za tvrdnju hrvatskih delegata da je to opasnost nema sudeći prema činjenici da u sedam godina nijednom nije bilo preglasavanja već da su sve odluke donijete konsenzusom, tvrdi Kukić. Na pitanje zašto je onda Ustavni sud naglasio ovu odredbu, Kukić kaže:
“Političarima su, naravno, potrebne točke, detalji na kojima će oni održavati tenzije jer tenzijama političari naprosto stvaraju pretpostavke za produženje vijeka svoga trajanja. Ta pitanja koja po sebi se daju instrumentalizirati kao pitanja nacionalne ugroženosti dođu kao kec na deset, posebno u vremenima predizbornih kampanja, a prisjetimo se da samo za mjesec dana počima jedno takvo vrijeme.“
Bez obzira na odluku Ustavnog suda FBiH, već sad je izvjesno je da će priča o trećem kanalu uzimati sve više maha. No, potrebno je obratiti pažnju na činjenice koje govore da javni RTV sistemi razjedinjeni propadaju, što je pokazalo i nedavno istraživanje javnih RTV sistema u Evropi koje je objavio Media centar u Sarajevu. Pripadnici etničkih grupa tako radije gledaju, slušaju i čitaju medije koji se obraćaju grupi kojoj oni pripadaju. Čak i u uspješnim multietničkim državama malo sredstava se odvaja za pružanje programa usmjerenih ka drugim etničkim grupama. Ne treba izgubiti iz vida ni to da javni servisi mogu prihvatiti etničko-kulturološke razlike, ili ih mogu dovesti u pitanje izlažući ih raspravi sa više aspekata.