U udruženju Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa smatraju kako bi ceremoniju obilježavanja 15-godišnjice srebreničkog genocida i dženazu oko 200 identifikovanih žrtava trebala obezbjeđivati Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Vode se se činjenicom da je bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz - Schilling Memorijalni centar Potočari zakonom izuzeo iz Republike Srpske (RS), te ga prebacio u nadležnost države. Članica udruženja Sabaheta Fejzić:
“Mi smo zaista dugo trpjeli policiju RS-a, jer mi znamo da su policajci, njih 810 koji su u policiji RS-a, vršili zločin i genocid nad našim najmilijim u julu ’95. godine. I mi to više ne možemo podnijeti i nećemo dozvoliti da policija RS-a obezbjeđuje one koje su ubili ’95. i najstravičnije zločine izvršili nad njima da ponovo izvršavaju i nastavljaju svoj genocid nad nama živima.“
Porodice žrtava, kaže Fejzić, nezadovoljne su izjavama direktora policije RS-a Uroša Pene da je obezbjeđivanje ceremonije u nadležnosti entitetske policije, te poručuje:
„Mi mu lijepo poručujemo da se on bavi pitanjem prošlosti svojih policajaca koji su zločine počinili i da ih što prije privede licu pravde da odgovaraju na sudovima.“
Direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH Mirko Lujić objavio je stav da obezbjeđivanje javnog skupa u Potočarima nije nadležnost SIPE već policije RS-a. Nijaz Smajlović, načelnik Uprave policije RS-a, kaže da su pripreme odavno u toku:
„Kao i prethodnih godina, obezbjeđenje će vršiti MUP RS-a, konkretno organizacione jedinice Centra javne bezbjednosti Bijeljina. I prije mjesec dana je formiran štab na čelu sa načelnikom koji već obavlja sve neophodne pripreme za obezbjeđenje tog javnog skupa.“
Da SIPA obezbjeđuje ceremoniju odlučio je Organizacioni odbor za obilježavanje 11. jula. Predsjednik Odbora Abdurahman Malkić kaže kako nije riječ o oduzimanju nadležnosti, te da je obezbjeđivanje skupa, kao i način, već dogovoren:
„Opće je poznato da u Potočarima Memorijalni centar osigurava SIPA i SIPA će raditi osiguranje same dženaze, policija RS-a duž putne komunikacije i oko Memorijalnog centra, a federalna policija će vršiti HDZ preglede i ostale aktivnosti do ulaska na teritoriju RS-a. Ne vidim ništa da je sporno.“
S obzirom da je situacija jasno podijeljena, Malkić ne vidi razloga da bilo ko negoduje. Kao što je bilo i u proteklih 13 godina, i ove je Srebrenica dobar politički adut:
„Vidim da se ovo politizira itekako dobro iz raznoraznih razloga. Ne vidim ni najmanju potrebu za takvo što. Naravno, neko misli da mu je ovo prostor kojim treba iskazati svoju dominaciju na prostoru koji se zove RS.“
U udruženju Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa kažu kako ne žele da ih obezbjeđuju oni koji su osuđeni za genocid aludirajući na presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu. Ali kako presuda nikad nije prevedena, i zvanično objavljena, teško je tražiti njeno izvršenje i osudu odgovornih. Zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu BiH Remzija Kadrić nedavno je zatražio da se pokrene inicijativa i presuda prevede kako bi se moglo po njoj i postupati. Njegov je stav da policija RS-a ne treba obezbjeđivati Srebrenicu uopšte:
„Policija RS-a, bez obzira na sve okolnosti, ne treba zbog presude u najmanju ruku da obezbjeđuje ovaj skup u Srebrenici - i ne samo na tom skupu nego i ubuduće, to treba da osigurava SIPA a ne policija RS-a zato što u presudi je sasvim nedvosmisleno utvrđeno kako su policija RS-a i vojska RS-a bili ti koji su počinili genocid u Srebrenici.“
Srebrenica je, podsjećamo, u proteklih nekoliko mjeseci top tema domaće političke scene - od načina izbora načelnika opštine na narednim izborima, pa do zahtjeva da se izuzme iz RS-a ili dobije poseban status zbog navoda presude, što je svojevremeno zastupao čelni čovjek Stranke za BiH i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
„Znali smo da je genocid počinjen, znali smo i ko ga je počinio, recimo da je to bilo mišljenje. Evo danas imamo presudu koja kaže sasvim jasno da je genocid počinjen i ko ga je počinio. Rezultat takve presude, jer presuda ne može ostati bez posljedica, mora biti promjena ustavnog uređenja BiH o specijalnom statusu ne samo Srebrenice nego i svih opština iz kojih potiču žrtve genocida.“
Sve rasprave oko Srebrenice i presude Međunarodnog suda pravde prouzrokovale su tenzije na bh. političkoj sceni - od Predsjedništva države pa do entitetskog nivoa. Slično je i sa obilježavanjem godišnjica genocida koje političari iskoriste uglavnom za vlastitu promociju. Tu su i obećanja o ogromnim ulaganjima koje je još davno dao i premijer RS-a Milorad Dodik:
„U svakom slučaju želimo da na prostoru Srebrenice oformimo određena sredstva koja će se uložiti tamo. I to će biti par desetina miliona maraka.“
No, od punih usta Srebrenice o ekonomskom razvoju i prosperitetu, pravdi i napretku, žrtvama ostane tek nada da će se do narednog jula nešto i promijeniti.
