Znanstveno otkriće o kojem ovih dana bruji stručna svjetska javnost i na kojem je profesor Đikić sa svojim suradnicima radio 5 godina, korak je dalje u traženju lijeka protiv raka, a pomoći će i u pronalaženju lijeka za Alzheimerovu i Parkinsovu bolest.
»Veličina ovog otkrića je u njegovoj bazi. Mi smo, dakle otkrili mehanizam na koji način naše stanice uklanjaju otpadne stvari. To vam je bazčni princip života stanice ukoliko ne uklonite štetne sastojke stanica će umrijeti ili će doći do razvoja bolesti. Želim reći da je ovim uspjehom Hrvatska, a pogotovo Split, stavljen na mapu svjetske znanosti.Vrhunac bilo čije karijere u znanosti je objaviti rad u vodećem znanstvenom časopisu Nature, to se dogadja vrlo rijetko u karijeri, a mi smo uspjeli čak dva rada objaviti, jedan kao vodeći, a drugi kao regularni rad.»
»Veličina ovog otkrića je u njegovoj bazi. Mi smo, dakle otkrili mehanizam na koji način naše stanice uklanjaju otpadne stvari. To vam je bazčni princip života stanice ukoliko ne uklonite štetne sastojke stanica će umrijeti ili će doći do razvoja bolesti. Želim reći da je ovim uspjehom Hrvatska, a pogotovo Split, stavljen na mapu svjetske znanosti.Vrhunac bilo čije karijere u znanosti je objaviti rad u vodećem znanstvenom časopisu Nature, to se dogadja vrlo rijetko u karijeri, a mi smo uspjeli čak dva rada objaviti, jedan kao vodeći, a drugi kao regularni rad.»
U izjavi internetskom portalu javno.hr, a i u ostalima koje prenose hrvatski i svjetski mediji, profesor na frankfurtskom Sveučilištu Goethe Ivan Đikić ističe da mu je to najveći znanstveni uspjeh dosad. Jedna od ključnih suradnica u njegovom multikulturalnom timu također je Hrvatica, Koraljka Husnjak, prva autorica u oba rada objavljena u časopisu Nature.
Osim u Frankfurtu, dio istraživanja obavljan je i u Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu, zbog čega je Đikić često u Hrvatskoj i hrvatski kolege znanstvenici mahom dijele radost njegova uspjeha. Dr Nela Pivac, znanstvena savjetnica u Zavodu za molekularnu medicinu zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković:
«Ja nisam iz tog područja, dakle mogu samo kao znanstvenik to načelno ocijeniti. Dakle, ako on sad ima čak dva rada koja će izaći u časopisu Nature na tu temu, to znači da su oni prošli jednu tvrdu, međunarodnu recenziju. To znači da je to potvrđeno otkriće i to je onda nešto prekrasno i fantastično! To da on ima dva rada u časopisu Nature, to vam je ludnica... uopće, doći u taj časopis.... jer to vam je 'vrh vrhova' biomedicinskih znanosti.»
Akademik Vlatko Silobrčić:
«Mislim da je otkriće i u smislu novih spoznaja, a i u smislu mogućeg otkrića novih lijekova jako vrijedno.»
Profesor Ivan Đikić otkrio je 2005. godine kako se ljudske stanice brane od tumora, primio je brojne međunarodne nagrade a jedna od najprestižnijih je i nagrada Europskog udruženja za istraživanje tumora koje ga je 2006. proglasilo istraživačem godine. No, najnovije otkriće, otkriće proteina Rpn 13, svojevrsnog detektora na čistaču stanice Đikić smatra krunom u karijeri:
«Pogotovo mi je onda drago da je to otkriće prezentirano i kao hrvatsko otkriće, jer jedno od istraživanja je napravljeno u Splitu gdje radim na Medicinskom fakultetu, ali i na MedILSU, kao profesor, odnosno voditelj znanstvenih programa. I, studentica Jelena Korać upravo radi na tom 'mehanizmu' koji smo mi otkrili u zadnju godinu dana u Splitu.»
No, hrvatski su političari svjetski slavnom znanstveniku čestitali s malom zadrškom. Poznato je da je posljednjih godina bio od nekih i prozivan pa čak i nazivan 'znanstvenim lašcem', uostalom aktualni ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac tužio ga je za klevetu, no tužbu je povukao, a jučer mu i čestitao na uspjehu. Akademik Vlatko Silobrčić
«Đikić je kao osoba jako dobro organiziran, jako je marljiv, posjeduje veliku vrijednost, koja mu, na žalost, stvara probleme, a to je da voli reći istinu i to bez okolišanja. Voli stvari nazivati pravim imenima, a to baš ne prolazi svugdje naročito dobro.»
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i bivši ministar znanosti Gvozden Flego:
«Čini se da su hrvatski političari puno poletniji u čestitkama za sportske nego li znanstvene uspjehe. Meni je jako žao zbog toga da nam je sport puno značajniji od znanosti. I riječ je naprosto o određenoj nekulturi u političkom životu, jer oni koji se tako ponašaju ne razumiju značaj znanosti. Profesor Đikić je dokazao još jedanput svoj značaj i svoju veličinu na svjetskoj razini i ja se nadam da će mu to biti honorirano i priznato i u Hrvatskoj».
Opširniji intervju sa profesorom Ivanom Đikićem objavljujemo narednog tjedna u radijskom programu i na našoj internet stanici.
Opširniji intervju sa profesorom Ivanom Đikićem objavljujemo narednog tjedna u radijskom programu i na našoj internet stanici.
