Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Trojanski konji ili mostovi


U Begovom Razdolju je prošlog vikenda održan znanstveni skup o "Regionalnoj suradnji i zaštiti etničkih manjina". Skup su organizirali Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, zagrebački Fakultet političkih znanosti, Forum za sigurnosne studije i njemačka zaklada Friedrich Ebert, a na njemu su sudjelovali znanstvenici, stručnjaci, političari i predstavnici nevladinih udruga iz desetak država jugoistočne i središnje Europe, te SAD.

Kako je na skupu u Begovom Razdolju podvukao Mitja Žagar s ljubljanskog sveučilišta, manjine unutar regije mogu biti vrlo značajno pitanje u bilateralnim odnosima između zemalja, ali pri tom mogu imati dijametralno suprotan tretman:

"Manjine kao takve mogu biti i veoma značajno pitanje bilateralnih odnosa između država. One se ponekada u različitim političkim kontekstima smatraju, ili kao Trojanski konj, ili kao most, element koji može olakšati suradnju. Taj odnos je u velikoj mjeri zavisan o široj političkoj i društvenoj situaciji."

U suvremenoj Europi manjine su sve više mostovi, te Mitja Žagar ističe njihovu ulogu u stvaranju prekograničnih regija. Nužno je, kaže on, uspostavljati regionalnu suradnju zbog manjinskih pitanja koja nadrastaju državne okvire.

Manjine su nedvojbeno važan čimbenik u regionalnoj suradnji, kako je to istakao Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu:


"Manjine u tom kontekstu ne stvaraju zapreke i barijere, kao što su to državne granice, nego one ostavljaju dovoljno propusnosti u nekom svom regionalnom kontekstu koji onda omogućava suradnju na tom regionalnom principu - jača sve one veze koje onda stvaraju i regionalnu naviku solidarnosti, koja je izuzetno važna kada se radi o zaštiti manjina i o rješavanju određenih manjinskih pitanja."


Složenost pitanja manjina i sigurnosti ne vidi se samo na prostoru jugoistočne Europe, nego je ono prisutno i u širem europskom kontekstu.

Savjetnik hrvatskog predsjednika Stipe Mesića i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Siniša Tatalović, je istakao da radi vlastite sigurnosti i stabilnosti demokratski razvijeniji dio Europe će morati, da tako kažemo, uvesti modele zaštite manjina koje je početkom devedesetih izvozio tranzicijskim zemljama:

"Prije početka demokratske tranzicije i završetka podjele Evrope, koja je trajala do 1989. godine, zemlje sa dugom demokratskom tranzicijom su zemljama u procesu tranzicije nametale kriterije o zaštiti ljudskih prava, a posebno o zaštiti etničkih manjina koje same nisu primjenjivale."


Rezultat toga je da tranzicijske zemlje, poput Hrvatske, imaju relativno dobra rješenja kad su u pitanju modeli zaštite etničke manjine. No, s druge strane međuetničke napetosti događaju se u zemljama s dugom demokratskom tradicijom:

"Događa se bumerang efekt da ona prava koja su zagovarale zemlje sa dugom demokratskom tradicijom u zemljama u tranziciji sada, kada su ona već testirana u praksi, će očito biti i rješenje za neke njihove probleme, posebno ako govorimo o Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i mnogim drugim zemljama."

Činjenica da i puno razvijenije zemlje nisu unutar sebe posve riješile pitanja međuetničkih odnosa i sigurnosti zemljama jugoistočne Europe, rečeno je, ne treba značiti utjehu, nego upozorenje.

XS
SM
MD
LG