Plakati na kojima se smiješe sretne i bezbrižne porodice i prigodni slogani na reklamnim materijalima komercijalnih banaka, kao i raznorazne mogućnosti koje te banke nude čine da se građani lakše odlučuju na uzimanje kredita koji su najčešće sa visokim kamatama.
Dunja Jelovac iz Sarajeva jedna je od njih:
“Nije ničija krivica što se vi prezadužite, odrasla ste osoba, to se pretpostavlja. Ali sve su to neki mali iznosi - tu govorimo o par hiljada maraka, deset maksimalno. Ali vi kada, recimo, podignete kredit od 15 000 maraka na 10 godina, vi vraćate 23 000 maraka. I to traje, i traje, i traje. I to je nekih 60 procenata plate ili ličnog dohotka, kako se to zove - i to nema kraja. Nemam brod, nemam jahtu, nemam motor, nisam bila nigdje u inostranstvu na ljetovanju. Dakle, kupila sam polovan automobil i upristojila stan od 50 kvadrata.“
Iako se često govori o prezaduženosti građana, ipak stanje nije alarmantno, kaže guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić:
„Ukupni plasmani komercijalnih banaka su 11 700 000 000. Od toga cirka naši građani su uzeli 6 000 000 000 konvertibilnih maraka kredita i za sada dosta uredno servisiraju svoje obaveze, što je jako dobro. Ali ipak mislimo da je taj prag prostora nekog za nova zaduženja blizu, tako da vjerojatno komercijalne banke će se morati okretati i privredi, iako je u privredu također investirano cirka 5 700 000 000.“
Kenan Đonko, iz Hipo-Alpe-Adria banke, kaže da građani najčešće uzimaju dugoročne kredite:
„I gledajući po broju kredita više je dugoročnih kredita, što znači da su krediti većinom duži od 12 mjeseci. Ako posmatramo iznose tih kredita, onda je ta razlika još veća jer dugoročni krediti su obično stambeni, hipotekarni, za zbrinjavanje, znači, ljudi, za kupovinu stanova i investicije u poslovne prostore. Znači da u iznosu oni učestvuju sa nekih 70 do 80 posto u odnosu na ove kratkoročne koji su, po pravilu, uvijek sa manjim iznosima.“
Ipak, zbog prisutne inflacije, te brojnih faktora bankari najavljuju porast kamatnih stopa u BiH. Samir Lačević, iz Udruženja bankara BiH, kaže da je to logičan slijed događaja:
„Još uvijek kamatne stope u BiH su na nivou koji je, recimo, u zadnje tri godine vrlo stabilan. Čak možemo reći da je bilo i blagog pada kamatnih stopa u BiH, što možemo zahvaliti jednoj jakoj tržišnoj utakmici na bankarskom tržištu. Ali je činjenica da i to ima neku svoju donju granicu, do kojeg nivoa može ići to blago snižavanje kamatne stope. Ako bi cijena novca rasla i dalje, logičan zaključak se nameće da će doći do blagog povećanja kamatnih stopa.“
Iako imamo dojam da građani najčešće podižu kredite za rješavanje stambenog pitanja, ipak podaci govore da to nije tako, kaže guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić:
„Mi imamo podatke da 70 posto kredita stanovništva ide u potrošnju, recimo u nabavku automobila, u nabavku namještaja, za finansiranje odlaska na godišnji odmor i neke druge potrebe koje, u stvari, imaju jedan negativan uticaj na spoljno-trgovinski deficit BiH, koji je cirka 8 000 000 000. A kada se investira u stan kao u jednu nekretninu, kao trajno dobro, ili, recimo, u repromaterijal i u mašine, to bi trebalo dugotrajno da bude dobra investicija i mislim da je to sigurno dobro iskorišten kredit.“
Zaduženost građana iz godine u godinu se povećava, te profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Hadžić upozorava:
„Možemo primijetiti stalni rast kredita, odnosno zaduženosti. Samo da navedem podatak da u Federaciji BiH kreditiranje stanovništa na kraju 2007. u odnosu na 2006. je veće za milijardu konvertibilnih maraka, što je jako veliki iznos. Ukoliko se nastavi ova tendencija, može se doći u situaciju vrlo ozbiljnu kada će stanovništvo biti prezaduženo i onda, recimo, u situaciji pogoršanja ekonomskih uslova možda će doći u poziciju da neće moći servisirati te svoje obaveze prema bankama.“
