Dostupni linkovi

Crkva umjesto krsta na Zlatištu


Fotomontaža TV Hayat sa krstom na Zlatištu iznad Sarajeva

Premijer RS Milorad Dodik najavio je da će Vlada RS finansijski podržati inicijativu da na Zlatištu - brdu iznad Sarajeva bude izgrađena spomen-crkva koja će, kako je rekao, biti trajni simbol stradanja Srba u ovom gradu. Raniji zahtjev je bio da se na istom mjestu postavi ogroman krst.

Nakon što je inicijativa o gradnji 26 metara visokog krsta na Zlatištu iznad Sarajeva, kao spomenika Srbima stradalim tokom rata u glavnom gradu BiH, dočekana sa neodobravanjem, Savez logoraša RS zajedno sa nevladinim organizacijama iz ovog entiteta, izašao je s novim prijedlogom. Predsjednik saveza Branislav Dukić pojašnjava:
„Da se na Zlatištu napravi jedna crkva kao spomen obilježje u kojoj ce biti upisano preko 6200 imena koje po našoj evidenciji do sada imamo.“
Premijer RS Milorad Dodik podržao je gradnju crkve, te istakao kako će Vlada finansijski podržati ovaj projekat. Dodik je istakao da se crkva treba shvatiti kao trajni simbol stradanja Srba u Sarajevu, a ne provokacija. Tim prije što još nisu dovoljno rasvijetljene okolnosti pod kojima su Srbi u Sarajevu stradali:
„Mislim da se to ne može osporiti, da to ne može da se podvede pod bilo kakav oblik provokacije. Na kraju, širom BiH se grade različiti vjerski objekti. Izgradnja vjerskog objekta na tom mjestu u RS gdje će se obezbijediti valjane i legitimne dozvole je apsolutno legitiman čin, potreban čin i ja taj čin podržavam.“
Poslanik u Parlamentu BiH Slavko Jovičić koji je tokom rata bio zatočen u logoru u Sarajevu, upozorio je još prije dva mjeseca da bi jednostrana gradnja obilježja mogla stvoriti veću netrpeljivost, te podcrtao da mjesta stradanja i spomenike treba zakonom regulisati:
„Ne može se izolovano ovdje obilježavati jedan događaj, jedan slučaj, tragedija, jer nesporno je da su sva tri naroda u BiH doživjeli tragediju. Kad kažem „tragediju“, ja time ne želim da pravim balans između počinjenih ratnih zločina. Ja uvijek tražim balans u količini pravde. Treba na nivou BiH donijeti zakon koji bi jasno definisao tu materiju. Nisam za neka ad hoc rješenja, bez obzira da li je to opravdano ili nije. Ja ne govorim o opravdanosti. Ja govorim o načinu da se ne iziritiraju drugi narodi.“
Kao i gradnja krsta, i spomen crkva u Sarajevu je dočekana kao provokacija koja dolazi iz najviših institucija RS, smatra predsjednik Udruženja civilnih žrtava rata grada Sarajeva Sejdalija Hodžić:
„Gledam na izgradnju crkve na Zlatištu, koja je ideja predsjednika Vlade Dodika, da je to provokacija i to je namjera da oni proizvedu određene poteze i reakciju u Sarajevu i smatramo da je to vrlo negativno i da treba učiniti sve da do toga ne dođe.“
Među 6000 članova udruženja nalazi se i veliki broj Srba od kojih su mnogi ostali trajni invalidi upravo od granata koje su tokom rata na Sarajevo ispaljivane sa Zlatišta, kaže Hodžić:
„Granata nije birala hoće li biti Bošnjak ili Srbin. Ima veliki broj Srba koji su ranjeni i koji su civilne žrtve rata i imaju određena primanja. Mi smo imali sastanak. Upravni odbor je zauzeo stav da ćemo se svim sredstvima boriti protiv izgradnje te crkve.“
Ured visokog predstavnika u BiH ostao je pri ranijem stavu da neće tolerisati bilo kakve provokacije, kaže portparol OHR-a Mario Brkić:
„Već iskazani stav Visokog predstavnika je da je on već ranije osudio gradnju krsta na Zlatištu kao provokaciju čija je jasna namjera bila stvaranje konflikta. Što se tiče novih prijedloga, Visoki predstavnik očekuje od institucija, kako političkih, tako i vjerskih i svih faktora u BiH da iznađu rješenje u duhu pomirenja. Mogu reći da OHR u svakom slučaju neće tolerirati provokacije i trovanje političke atmosfere u Bosni i Hercegovini.“
Iako je riječ o izgradnji vjerskog obilježja koji bi zbog svoje namjene, prema vjerovanju mnogih, poticao na netrpeljivost, te da ga je prema Dukićevoj izjavi podržao mitropolit dabrobosanski Nikolaj, Međureligijsko vijeće BiH o tome se još nije izjasnilo. Ova im tema, kako nam je potvrđeno nije i neće uskoro biti na dnevnom redu.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG