Dostupni linkovi

Novinari pod drakonskim kaznama


Veseljko Koprivica, Foto: Vijesti
Veseljko Koprivica, Foto: Vijesti

Dok je u Evropi praksa da se kazne za klevetu umanjuju crnogorski sudovi uvode drakonske kazne protiv novinara. Najnoviji primjer je novinar "Monitor"-a Veseljko Koprivica kome je Viši sud u Podgorici uvećao kaznu sa 5.000 na 10.000 eura po tužbi od prije 14 godina.

Na osnovu presude Višeg suda u Podgorici ugašeni list "Liberal" i nekadašnji glavni i odgovorni urednik, a sada novinar nedjeljnika "Monitor" Veseljko Koprivica treba da plate 10.000 eura bišem glavnom i odgovornom uredniku Radio Televizije Crne Gore Božidaru Čoloviću, zbog teksta iz 1994. godine u kojem je Čolović naveden kao jedan od 16 novinara protiv kojih je Haški sud pokrenuo postupke zbog ratnohuškačke propagande. Prethodno je Osnovni sud u Podgorici naložio da se Čoloviću isplati 5.000 eura obeštećenja da bi Viši sud duplirao kaznu. U obrazloženju presude se, između ostalog, kaže da Koprivica nije imao pouzdane dokaze da je Haški tribunal istraživao učešće crnogorskih novinara u ratnohuškačkoj propagandi.

Presuda Višeg suda je iznenađujuća, neočekivana i predstavlja povratak u devedesete godine, kaže zastupnik Veseljka Koprivice, advokat Radomir Prelević:
"Presuda Višeg suda u Podgorici bi mogla da se označi kao vremeplov uživo. Viši sud zaista tim dupliranjem i tripliranjem kazni pokazuje jednu težnju za pretjeranim kažnjavanjem koja sada ide u prilog tom strahu za slobodu izražavanja u Crnoj Gori uopšte."
Novinar Veseljko Koprivica kaže da informaciju objavljenu 1994. godine da je Haški tribunal pokrenuo postupke protiv dijela crnogorskih novinara koji su učestvovali u ratnohuškačkoj propagandi početkom devedesetih niko još nije demantovao, ali to nije spriječilo sud da presudi da je jedan od pomenutih novinara oklevetan. Koprivica tvrdi da su mu svojevremeno zvaničnici Haškog tribunala saopštili da je bilo pokušaja da se evidentiraju novinari ratni huškači iz Crne Gore, ali da je to odloženo zbog istraga o ključnim pokretačima ratova na prostoru bivše Jugoslavije od kojih je dio još u bjekstvu:
"Ovakve presude su rezultat i toga i činjenica je da u Crnoj Gori nije pokrenut proces lustracije, odnosno ona se ni do dan danas nije suočila sa svojom nedavnom ratnom prošlošću. Izrečena mi je astronomska novčana kazna, a uopše nije obrazloženo ko je i kako utvrdio da je Božidar Čolović, biviš glavni urednik Radio Televizije Crne Gore pretrpio duševne patnje u tolikom iznosu, pogotovo što je tužbu podnio godinu dana poslije objavljivanja ovog teksta."
Isti Viši sud u Podgorici je prethodno presudio da list "Monitor" i književnik Andrej Nikolaidis treba da plate 12.000 eura režiseru Emiru Kusturici na ime pretrpljenih duševnih blova zbog teksta "Đelatov šegrt", objavljenog 2004. godine. Sa najnovijim slučajem novinara Veseljka Koprivice otvorena je nova praksa da se dupliraju kazne novinarima za izgovorenu riječ, što je u suprotnosti sa praksom u demokratskim zemljama i preporukama da novčane kazne za djelo klevete treba umanjivati. Advokat Radomir Prelević:
"To je već pojava jer prvu smo imali u slučaju Nikolaidis, a ovo je drugi slučaj gdje je kazna duplirana bez ikakvoga razloga, tako da se radi o jednoj arbitrarnoj realizaciji želje za kažnjavanjem."
Izricanjem drakonskih novčanih kazni i dupliranje tih kazni, prema riječima naših sagovornika, predstavlja upozorenje svim ostalim novinarima i javnim ličnostima koji se sjećaju ratnohuškačkih vremena. Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava, kaže da ratni huškači pomoću crnogorskih sudova sada imaju dokaz da to nijesu, a da oni koji su ukazivali na nedjela crnogorskih novinara tokom devedesetih astronomskim kaznama se pokušavaju ugušiti:
"Crna Gora je našla fantastičan način da one koji su ratni huškači čak i proglasi mirotvorcima, a sada vidimo i taj neki novi način da se konačno i oni koji imaju neku zrnku kritičnosti i zrnku sjećanja ućutkaju. Ja sada ne vidim kako bi bilo koji novinar, vaš kolega, bio spreman da se pozabavi nekom slučnom temom, znajući da i pored ogromnog broja dokaza, sudovima to nije dovoljno, već jednostavno donose ovakve skandalozne presude."
Presuda je izvršna, a protiv presude se može boriti uz nekoliko procedura u Crnoj Gori, a krajnja instanca je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
XS
SM
MD
LG