Dostupni linkovi

Koliko je BiH daleko od evropskih stanadarda usprkos najavi da bi krajem ovog ili početkom idućega mjeseca trebala potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU? Javnost i analitičari ističu da u velikom broju oblasti društvenog života BiH zaostaje u primjeni evropskih normi.

Iako je BiH sasvim blizu potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, mnogo toga što se zbiva u ovoj zemlji daleko je od evropskih standarda i tradicije. Najveća udaljenost od Evrope je u siromašnim platama i penzijama, te bogatim spiskovima nezaposlenih i obespravljenih.

Ispred jedne od javnih kuhinja bilježimo:

„Djeca na birou, dva sina imam, dvoje unučadi, ja i čovjek nezaposleni, djeca nezaposlena. Evo vidite, dobila sam četiri hljeba na nas dvije porodice. Je li to lijepo?“

A, nažalost, Dan Evrope pada u petak kada je i u ovim kuhinjama skromniji ručak nego obično:

„Pola hljeba smo obavezni da damo i 750 grama variva. To je svaki dan što moram dati. Petkom suha hrana i dupli hljeb.“

Miroslav Lajčak, visoki predstavnik međunarodne zajednice, prijateljski raspoložen, nema dilema o budućnosti BiH:

„E moji prijatelji, ja mogu da vam odgovorim samo jedno: ili ćemo biti dio evropske porodice sa svim konzekvencijama, pozitivnim prije svega, sa ukidanjem viza - ili ćemo postati jedno izlovano ostrvo. Ako vaši političari neće biti u stanju da vas vode prema Evropskoj uniji, onda se žalite njima. Ili smo dio evropske porodice - ili nismo dio evropske porodice.“

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, pak, i visokog predstavnika smatra odgovornim što BiH nije čvrsto na evropskom putu:

„Ja moram ovo sa žaljenjem da konstatujem, iz komunikacije koju ja imam, da je BiH potpuno sišla sa radarskih ekrana svake ozbiljne evropske, a kamoli svjetske politike. I, nažalost, BiH ima jednu veliku šansu da se, u stvari, vrati sa jednom aktivnom i domaćom, a i međunarodnom politikom ponovo u centar događanja u regionu, jer iole ozbiljnijim ljudima danas u svijetu je jasno da nema smirivanja regiona bez demokratske, multietničke BiH, kao sekularne države jednakopravnih građana, u skladu sa evropskim standardima, pa tako i naroda jednakopravnih. Dakle, to je svakome jasno. Ali danas, oni su u BiH poslali očigledno male birokrate jer imaju preko puta sebe male, domaće patuljke - a Snjeguljica iz Slovačke, u stvari, ovdje se pravi da joj je lijepo s njima.“

Kultura i obrazovanje takođe moraju pretrpjeti promjene kako bi bio osiguran put u Evropu, smatra predsjednik nevladine organizacije „Krug 99“ Hidajet Repovac:

„Jer mi u obrazovnom sistemu, posebno u osnovnom i srednjem, djecu još ne učimo o tome kako da zajedno žive u BiH. Dakle, oni joše ne znaju ni kako ovdje da žive zajedno nego idu u različite škole pod istim krovom itd., a da ih naučimo da žive u Evropi zajedno sa drugim narodima. Dakle, to je ključno pitanje. Po mom sudu, bez kulturne integracije nema integracije. Kulturna integracija je promjena svijesti, jer kulturna integracija podrazumijeva promjenu sistema vrijednosti. Kod nas je sada sistem vrijednosti uglavnom zasnovan na nacionalnoj i etničkoj svijesti i pripadnosti.“

BiH je daleko od Evrope i zbog toga što nema zakon koji bi zabranio djelovanje fašističkih organizacija i upotebu njihovih simbola. Nedavno je u Parlamentu BiH ponovo propala inicijativa o usvajanju takvog zakona. Prije rasprave članovi nevladine organizacije «GARIWO» predali su parlamentarcima peticiju s potpisom nekoliko desetina hiljada građana koji traže to isto. Predsjednica organizacije Svetlana Broz:

„U odnosu na vreme koje smo proveli na ulicama skupljajući potpise, na svakih 10 sekunadi jedan je građanin iskazao svoju volju i želju da takav zakon u BiH bude donesen.“

Da će ipak BiH ići bržim korakom u zagrljaj Evropi, potvrđuju riječi predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića:

„Svi oni koji misle da neće reformisati ništa u BiH su u velikoj zabludi jer će globalni procesi reformisati sve tokove u BiH, taman kad bismo se svi mi protivili, samo što će to trajati nepotrebno 50 godina. Kod nas svaka reforma pođe sa velikim nesporazumima, tako da uništimo manipulativni prostor da bismo sutra izašli pred građane - ali smo majstori, valjda, za to.“

Međutim, građani obećanjima mnogo ne vjeruju. Na pitanje hoće li BIH skoro u Evropsku uniju odgovaraju:

„Ne znam stvarno.“
„Nikako.“
„S ovakvim majmunima kao što ih ima, nikad neće.“
„Nikad. Dok se ovi ne promijene - nikad. Dok dođu malo mlađi, školovani ljudi, sposobni, koji evropski razmišljaju.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG