Dostupni linkovi

Donatorska konferencija za obnovu Saborne crkve


Mostar, ruševine Saborne crkve Svete Trojice, Foto: Tina Jelin

U Mostaru će se u subotu okupiti gosti iz BiH, susjednih zemalja ali i svijeta kako bi donacijama pomogli obnovu Saborne crkve sv. Trojice. Osim političara, u Žitomisliću gdje se nalaze ruševine crkve, očekuju se i brojne ličnosti iz svijeta kulture, estrade i sporta.

Nekadašnji NBA košarkaš Vlado Divac, glumci Dragan Bjelogrlić i Sergej Trifunović, košarkaš Dejan Bodiroga, proslavljeni mostarski fudbaler Dušan Bajević, predsjednik i premijer Srbije, samo su neka od zvučnih srpskih imena koja se u subotu očekuju u Mostaru. Prema riječima igumana Danila Brze, na donatorskoj konferenciji za obnovu mostarske Saborne crkve Svete Trojice sudjelovaće preko 1.000 uzvanika iz BiH, ali i iz Srbije, Rusije, Crne Gore, Hrvatske i Grčke:

„Očekujemo zaista najveće zvanice iz države i iz regiona - i zaista više smo nego zadovoljni odzivom. Nadamo se da će biti u pravom smislu riječi uspješno donatorsko veče.“

Zajedno sa Eparhijom zahumsko-hercegovačkom i primorskom, donatorsku konferenciju organizira grad Mostar, te država BiH. Iguman Brzo dodaje kako su značajna sredstva već pristigla sa gotovo svih nivoa vlasti u BiH. Iznos će biti objavljen na donatorskoj konferenciji:

„I imali smo od samoga početka podršku svih relevantnih institucija naše države, što se vidi i u samoj pozivnici za donatorsko veče jer su potpisnici predstavnici te vlasti, počev od gradonačelnika gospodina Ljube Bešića, pa sve do predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH gospodina Nikole Špirića.“

Za obnovu Saborne crkve potrebno je oko 2,5 miliona eura. Za obnovu cjelokpunog kompleksa u kojem se nalaze i dom i škola oko 7,5 miliona. Sama obnova biće dugotrajna, ne samo zbog prikupljanja novca već i tradicionalnog načina gradnje, zbog čega su pomoć najavili i brojni domaći eksperti, ali i stručnjaci UNESCO-a. Naglasivši važnost Saborne crkve kao duhovnog hrama pravoslavlja na ovim prostorima, iguman Brzo je dodao kako će njena obnova zasigurno pomoći i unapređenju suživota i tolerancije. U tom kontekstu podsjetio je i da je prva donacija Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj stigla od mostarskog odvjetnika Faruka Ćupine. Sam Ćupina za naš radio kaže:

„Jer sam smatrao prvenstveno da je to savršeno normalni put, normalna reakcija običnog građanina, čovjeka čija familija živi preko 500 godina u Mostaru, koja se saživjela sa tom Sabornom crkvom isto kao i sa džamijom i sa katoličkom crkvom.“

Crkva Svete Trojice nekad

A koliko je Saborna crkva Svete Trojice važna, posebno za pravoslavce Mostara, kazao nam je i Vlado Čalija kojega smo i danas zatekli na platou gdje se nekada nalazila crkva. Ruševine crkve ovaj 83-godišnji starac svaki dan obiđe, posebno od kada su u javnosti počelo govoriti o obnovi:

„Srce mi je odmah igralo. Kaže sveštenik: ’Pa biće, dedo, biće.’ Ovo je škola tu, pa ja sam bio da se more i ona obnoviti, da ima neka uspomena. Meni su ljudi govorili da je najprije žensko dijete došlo u tu školu. To je stara škola, puno stara. A nekmoli za crkvu. Normalno mi je da me ište, ali sve se deda boji da neću dočekati da uđem u nju. A možda?“

Malo se Srba pravoslavaca vratilo u Mostar, tužno dodaje deda Čalija. S obnovom možda se u grad vrati i vladika, čije je sjedište nakon rata izmješteno u Trebinje, što bi svakako bilo dobra poruka i srpskom narodu na masovniji povratak:

„Da ti kažem, ja sam tu u Bjelušinama, nema nas trojica povratnika. Možda je bilo najmanje, pa mogu reći preko 300, more biti sad nas ima svega desetak ljudi da smo se povratili.“

Saborna crkva u Mostaru izgrađena je davne 1873. na temeljima stare crkve. Najveća i najljepša u BiH, srušena u posljednjem ratu, bila je djelo Andrije Damjanova. Gradnju ove velike i reprezentativne pravoslavne crkve na najljepšem mjestu u Mostaru odobrio je sultan Abdul Aziz i sam priloživši veliku sumu od 100.000 groša. Za rušenje crkve do danas niko nije krivično odgovarao.

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG