Dostupni linkovi

Primjetno je odsustvo stranih investitora


Zoran Đikanović

Intervju sa Zoranom Đikanovićem, predsjednikom Komisije za hartije od vrijednosti, koji govori o radu ove institucije i situaciji na crnogorskom tržištu kapitala, koje već duće vrijeme prati negativan trend.

RSE: Gospodine Đikanoviću, domaće tržišta hartija od vrijednosti nikako da izađe iz perioda stagnacije. Ima li naznaka da bi se u skorijoj budućnosti mogao pokrenuti pozitivan trend i što je za to potrebno?

Đikanović: Ova stagnacija se već može okarakterisati kao dugotrajan pad, sličan onom na svim tržištima u regionu koja padaju malo kasnije i malo sporije ali je situacija ipak slična. Mnogo stvari tu utiče, od ovoga da li je naše tržište povezano sa tržištima u regiji i da li pad u regiji, povučen nekim padom šire, vuče naše kompanije. Ja mislim da naše kompanije nijesu izvozno, do te mjere orijentisane, da turbulencije na nekom drugom tržštu znače slabu prodaju za naše firme, odnosno, slab profit za te firme. Mislim da je ovo više uslovljeno povezanošću investitora. Kod nas je mnogo stranih investitora ulagalo svoj kapital. U posljednje vrijeme je primjetno da ti investitori ne investiraju nego naprotiv povlače kapital. Možda oni konsoliduju svoje gubitke na nekim drugim tržištima, možda iz raznih regulatornih razloga moraju da se povuku iz nekih drugih tržišta, ali u svakom slučaju primjetno je odsustvo stranih investitora i očigledno da domaća štednja ne može do te mjere da drži cijene kao što su bile do septembra prošle godine. Ja mislim da je to jedan od razloga. Kako ponovo doći na mapu investitora i kako ponovo Crnu Goru izdići kao atraktivno tržište da investitori počnu da se vraćaju? Vjerovatno će bit potrebna stabilizacija svugdje da bi ponovo mi bili atraktivni. Ne mislim da u turbulentnim vremenima... Imali ste neki dan, koliko su pale Hrvatska, Slovenija, da ne pričam šira neka tržišta, da dok se oni ne stabilizuju da mi možemo privući njihove investitore ponovo. Nijesam siguran. Uz svu infrastrukturu koju imamo, uz euro, uz političku stabilnost, atraktivne investicije, ekonomsku stabilnost... Mislim da treba da se stabilizuju sva ta tržišta, da bi mi ponovo isplivali. To je moje viđenje, a kako se to radi, spletom ukupnih aktivnosti i politika. Ništa ponaosob ne može tu nešto specijalno pomoći. Od same politike, od nastavka privatizacije. Jednom smo bili na tom talasu pa je prekinut od raznih drugih stvari.

RSE: Domaće tržište kapitala se često kvalifikuje kao špekulativno, šta se time želi reći? Zar nijesu generalno sva tržišta hartija od vrijednosti u velikoj mjeri špekulativna?

Đikanović: Apsolutno. Prvo, špekulacija u žargonu vjerovatno znači neku prevaru. U finansijskom tržištu špekulacija je apsolutno odomaćena terminologija. Špekulant je svako ko kupuje jeftino da bi prodao skupo. I to je sastavni dio svakog, pa i našeg tržišta. Je li ono špekulativno više ili manje nijesam siguran. Svako tržište zavisi od očekivanja investitora. Da sad ne bi ispalo da branim tržište, ali ipak i kada cijene rastu i kada cijene padaju i kupac i prodavac koji tada prodavaju su zadovoljni. Kupac je zadovoljan jer misli da će cijena koju sad plaća biti niža kada je bude prodavao, a prodavac zadovoljan je što izlazi iz tržišta jer misli da će bit drugačije. I sada kada cijene ovako drastično padaju i dalje imate kupaca. Da li su oni nezadovoljni, na vjerujem, jer kupuju. Znači, dobrovoljno dajem svoj novac danas jer mislim da će tržište za određeni dio vremena da mi donese zaradu. To je jedino što se na tržištu gleda jer nikakav drugi kriterijum na tržištu ne postoji sem zarade. Tako da je špekulativno za svakoga, ali u odomaćenom, pozitivnom smislu, špekulacija je na tržištu sve. Moja procjena budućih kretanja, moja procjena buduće cijene neke valute ili moja procjena neke firme utiče da ja danas kupujem smatrajući da će mi to sjutra bit dobra investicija. Makar da ne gubi, a ako dobro zaradim još bolje.

RSE: Crna Gora ima dvije berze. Već neko vrijeme je aktuelno njihovo moguće objedinjavanje. Međutim, čini se da predstavnici dvije berze teško nalaze zajednički jezik?

Đikanović: Dvije berze postoje od mnogo ranije kada je jedna bila u lošoj situaciji nužda je nametala da se formira jedna bolja berza. Onda je neki privatni kapital formirao tu berzu, dobio neku bolju pomoć donatorsku i ta druga berza je startovala. U međuvremenu Montenegroberza se oporavila. Obje rade po propisima, svaki broker je član na obje berze, svaki broker je dužan da prati obje berze i da nalog izvrši tamo gdje je povoljniji za klijenta, tako da dvije berze sigurno nijesu ograničenje i da li bi bolje bilo da se spoje ne znam, nijesam siguran, ali to su ipak dvije privatne firme i da li će one odlučit da se spoje, da kupa jedna drugu, da se pripoje, kako god da se sinhronizuju to je ipak do njihovih vlasnika. Nijesam siguran da bi tu država ili Komisija ili Ministarstvo ili bilo ko mogao, čak i da želi, nešto da napravi jer su to dvije privatne firme, obje posluju po zakonu. Ovo što je u posljednje vrijeme bilo dosta inicijativa oko spajanja i kupovine, opet svaka od tih inicijativa je na neki načn dobra, da li će ova ponuda za kupovinu NEX Berze od strane Montenegroberze bit uspuešna to ćemo vidjet, oni su ponudili konkretnu ponudu izraženu u ciframa. S druge strane, bila je neka inicijativa da se spajaju, da vidimo. Ja nijesam siguran da je postojanje dvije berze veliko ograničenje, naprotiv, a ako se spoje i dalje svi koji posluju na tržištu će imati isti status, ista pravila, iste procedure. Ako dvije privatne berze odluče da se spoje, dok god ne krše zakon, to je u njihovim rukama. Ako bi jedna bilo koja kršila zakon onda bi mi reagovali.

RSE: Nedavno su od strane Udruženja manjinskih akcionara izrečene optužbe na račun novog vlasnika barske "Primorke" u vezi navodnog izbjegavanja nuđenja otkupa akcija od manjinskih vlasnika. Da li je Komisija nešto ispitivala po tom pitanju?

Đikanović: To je u postupku tako da bilo što da vam kažem ni naznaka tog nekog rješenja da se prikupe svi potrebni podaci, dokumenti ko je kupio, mislim formalno, jer nešto mi svi znamo iz razgovora ili iz štampe da je to to, ali ne možete odlučivati se na osnovu činjenica, a činjenice su da prikupite oficijelnu dokumentaciju, oficijalne izjave i tako dalje i nadam se da ćemo uskoro imati neko rješenje ili neku mjeru povodom toga.

RSE: Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda, koji su nedavno bili u posjeti Komisiji za hartije od vrijednosti, smatraju da komisija ima premalo osoblja i da nema mehanizme za nadzor i primjenu pravila.

Đikanović: Ono što su oni, dok su bili u komisije nekoliko dana, konstatovali je, kako god to sad zvučalo samoreklamerski, da je kontrolna funkcija naše komisije na nivou regulatora u Njemačkoj. Možda on nije reper, bolji su i neki drugi regulatori, ali za nas je i to veoma veliko priznanje. Konstatacija da imamo malo zapošljenih je više bilo u smislu da vrlo efikasno u odnosu na raspoloživa sredstva komisija obavlja svoju funkciju i zaključak je bio da u odnosu na veličinu tržišta na kapitalizaciju i broj komapnija druge komisije imaju više zapošljenih i da bi više trebalo razmišljati o nekim novim ljudima u komisiji što je možda ok Svakako bi rado vidjeli malo više kvalifikovanih ljudi za tu vrstu posla u Crnoj Gori i nije na nama da ih školujemo, ali to nije jednostavan proces, a konstatovali su da komisija nema određena ovlašćenja. Tu su se prevashodno osvrnuli na zakonske odredbe koje nedozvoljavaju ni komisiji nijednog regulatora u Crnoj Gori da samostalno određuje novčane kazne i ukazali su da na nekim drugim tržištima s kojih oni dolaze, prvenstveno Amerika, Britanija, pa onda Francuska i neka evropska tržišta imaju na raspolaganju širi dijapazon mjera koje može da preduzme, između ostalog i ako utvrdi neku nepravilnost da može brokeru ili berzi ili investicionom fondu da nametne novčanu kaznu. U vrijeme kad su se pisali propisi ovdje, a mislim da je i sad tako da se ništa nije promijenilo, bilo je intencija i to su isto strani konsultanti zastupali da se i komisiji i Centralnoj Banci i svim drugim regulatorima dozvoli da imaju takva ovlašćenja, ali da je tako tumačenje da u našem pravnom sistemu samo sud može da utvrdi postojanje štete i samo sud može da utvrdi odštetu.Tu nije sad stvar da li komisija želi ili ne želi to, jednostavno u zakonima nijedna regulatorna institucija kod nas nema takvu vrstu ovlašćenja. Je li to sad do pravnog sistema i je li on zaokružen do kraja mi sad možemo i to se gleda na razne načine, ali ta konstatacija je bila upoređujući naš zakonodavn okvir sa okvirom u Britaniji i Americi kao najrazvijenijim tržištima i nekim evropskim, gdje regulatorna tijela imaju tu mogućnost da, ako utvrde neko nepravilno postupanje neprocesuiraju predmet sudu, nego same utvrde neko postojanje štete i same odmjere odštetu. Ministarstvo pravde je tada reagovalo i konstatovalo da u našem sistemu, a i u većini evropskih sistema, samo sud, iako utvrdite neku nepravilnost, vi proslijedite predmet sudu nakon određene istrage ili sprovođenja procedure sud konstatuje je li učinjena šteta i ako jeste sud odredi odštetu. To nije bilo stvar naše volje ili našeg izbora kao komisije nego je takav pravni okvir zakonodavstva u Crnoj Gori. MMF je dao baš veoma pozivinu ocjenu rada komisije u regulatornom i nadzornom smislu.

RSE: Zanimljivo je da je jedna od primjedbi bila i da komisija previše štedi. To je prilično neuobičajeno za naše prilike. Na što su konkretno mislili?

Đikanović: U odnosu na raspoloživa sredstva kolike troškove komisija pravi, sa koliko ljudi obavlja funkciju. Vrlo jednostavno ću vam to vratiti na negdje početak 2000. godine kada su se donosili zakoni u Crnoj Gori i ekonomski prostor se zaokruživao i komisija i Centralna Banka, sada Agencija za nadzor osiguranja i razne druge regulatorne institucije nijesu bile budžetske institucije nego su se finansirale s tržišta i kako je tržište u to vrijeme bilo malo i prihodi komisije su bili veoma mali, tako da kako ste mogli zaposlit ljude a nema novca, čak ni članovi komisije nijesu bili svi u punom radnom vremenu nego su radili u nekim drugim kompanijama ili institucijama, a ovdje trećinski obavljali posao, odnosno svakako da smo snosili puno odgovornost, ali smo radili po naknadi, a ne po plati. Kako je tržište raslo tako smo imali potrebu za više kadra, ali nije biilo novca, sada novca ima nešto više tako da smo mogli i malo više kadra školovati i uposliti na ovim poslovima regulative i nadzora, ali u svakom slučaju to odskače od brojnosti i to od troškova mnogih drugih institucija. Komisijim budžet je prošle godine bio milion i tristo, milion eura. Doduše, mi još nijesmo zbog nekih problema sa revizorom, odnosno u proceduri izbora revizora nijesmo mogli odabrat revizorsku kuću ali mislim da je po nerevidiranim rezultatima to bio budžete, a sada pogledajte budžet drugih institucija to je veoma malo u odnosu na njih.

RSE: Gospodine Đikanoviću, na Vaš račun je upućivano mnoštvo optužbi, uglavnom za konflikt interesa, a svojevremeno ste dovođeni i u vezu sa aferom u vezi kupovine robne kuće Centar u Podgorici, kada ste navodno i hapšeni. Kako tumačite motive za pominjanje Vašeg imena u tom, može se reći, neprijatnom kontekstu?

Đikanović: Sve to stoji o čemu se priča, hapšen nijesam bio, bio sam u firmi koja je svojevremeno učestvovala u kupovini Robne kuće "Centar" ili TP "Centar", tu su izvođeni dokazi i nakon svih ne znam koliko godina je sve to trajalo donijeto je pravosnažno rješenje na koje se poslije više niko nije žalio da nema nikakvih elemenata za otvaranje postupka. To je bila istraga u kojoj ja nijesam bio hapšen. Konflikt interesa meni je stavljano kao teret to što predajem na privatnom fakultetu. Da, ja sam angažovan na Univerzitetu "Donja Gorica" na Ekonomskom fakultetu za Međunarodne finansije, biznis i ekonomiju kao svaki drugih građanin to pravo ostvarujem, dobio sam tumačenje skupštine koja me imenovala na funkciju predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti da dodatno moje angažovanje u naučnim ustanovama ne predstavlja konflikt interesa i za mene je to relevantno, a za ljude koji mi to spočitavaju ako to za njih nije relevantno, što da radim, to je njihov problem. Znam da se mnogim ljudima to ne sviđa, ali mnogi ljudi bi voljeli da nema tržišta kapitala, da ono nije zaživjelo, da i dalje vlada komantda, oni možda misle da komisija određuje cijene po kojima će se sjutra trgovati. Mislim da dosta ljudi ima tu vrstu pogleda na tržište, ali je tržište kapitala promijenilo Crnu Goru. To je najveći biznis u ovom regionu u zadnjih pet ili šest godina. To je reformski potez koji je najviše uticao na individualizaciju u Crnoj Gori. Više ne postoji mi ili najčešće ne postoji mi, postojim ja, svako pojedinačno. Ne ja, Zoran Đikanović, nego svako od vaših slušalaca je ja kada trguje na berzi, bilo kada zarađuje bilo kada gubi. Tu nema socijalizacije zarade i gubitaka. Tržište je u najvećoj mjeri izmijenilo Crnu Goru i to je najveći reformski poduhvat u Crnoj Gori koji drugi teško prate bilo mentalno bilo stručno i iz raznih motiva, da ja sada ne pogađam njihove motive, mislim da to smeta.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG