Takva je orijentacija i Europskog pokreta koji je odnedavno počeo djelovati u BiH. Predsjednik Pokreta i profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, Miodrag Živanović:
„Naš pokret hoće da pokaže, prije svega, s tim velikim brojem članica naših organizacija, sa velikim brojem mladih ljudi da smo mi doista ta respektabilna i progresivna snaga koja bi mogla da vodi BiH ka tim promjenama. Ja moram nešto reći što mi je izuzetno drago kao čovjeku - ja sam najstariji član tog pokreta, i ukoliko ne bude u budućnosti više starijih od mene, onda ćemo imati šanse za tu jednu lijepu perspektivu.“
Europski pokret u BiH do sada je okupio preko 100 nevladinih organizacija u čak 30 bh. gradova. Oni žele kroz kvalitetne programe i građanske incijative tražiti od bh. vlasti ubrzanje procesa približavanja BiH ka Europskoj uniji, kaže Jan Zlatan Kulenović, član Upravnog odobra Europskog pokreta u BiH:
„Ono što je najvažnije za Evropski pokret jeste da je to forma koja postoji u većini evropskih zemlja u koju se zajednički spajaju resursi i kapaciteti svih nevladinih organizacija koje djeluju na prostoru jedne zemlje, pa tako i u BiH, a koji ima za funkciju da napravi zajednički pritisak prema državnim institucijama da se taj proces približavnja EU uradi što brže i što kvalitetnije.“
Ova ideju podržali su gotovo sve međunarodne institucije i veleposlanstva europskih država u BiH. Posebna je prednost što ovaj pokret u najvećem broju čine maldi ljudi, kaže Maryse Berniau, francuska veleposlanica u BiH:
„Iskreno se nadam da će nevladine organizacije i građani, posebno mladi ljudi putem aktivnosti Evropskog pokreta jasno i glasno prenijeti političarima ono što su njihove poruke i želje.“
Istodobno, po bh. gradovima više od mjesec dana traju javne debate o europskoj prespektivi. Cilj debata je informirati lokalne zajednice o procesima europskih integracija. Debate su do sada održane u devet bh. gradova, a provodi ih visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak:
„Za mene evropska integracija, kao što znate, je prioritet svih prioriteta mog djelovanja u BiH. Mi želimo da slušamo šta narod ima da kaže u vezi s evropskim intergraciima i da to što ćemo čuti na tim našim sastancima da možemo prenijeti i političkim liderima i partnerima u EU.“
Istraživanja su pokazala da obični građani u BiH vrlo malo znaju o Europskoj uniji. Stoga svaki ovakav projekat zasigurno je od velike koristi, kaže glavni pregovarač BiH sa Europskom unijom, Igor Davidović:
„Jednostavno je riječ o tome da treba građanima približiti i pojasniti o čemu se radi, jer imate sada europoltrone koji kažu da će nam teći med i mlijeko, i imate euroskeptike koji kažu da od te cijele priče nećemo imati nikakve koristi. Treba pronaći ono što je stvarna mjera svega i javnost pripremiti za ono što se dešava. Moj apel je na profesionalnu, stručnu javnost, udruženja proizvođača i prerađivača koji će prvi morati da odreaguju ugradnjom evropskih standarda da bi mogli učestvovati na evropskom tržištu.“
Iskustva drugih zemalja govore da civilno društvo ima veliku ulogu u približavanju Europskoj uniji. Upravo takva iskustva treba primijeniti i u BiH, kaže slovenska veleposlanica u BiH Nataša Vodušek:
„Slovenija stoji na stajalištu da treba Bosni i Hercegovini pomoći na tom putu u EU. Mi se jako trudimo. Vi znate da nema druge alternative nego EU za ovaj prostor. Naravno, prije toga treba ispoštovati standarde. To svi političari u BiH kao i međunarodna zajednica znaju. Mi bismo željeli sa tim konferenicijama stvarno involvirati civilno društvo u tu debatu tako da bi se razjasnile sve nejsnoće, da bi ljudima EU bila bliža, da bi znali koje su prednosti, koje su obaveze.“
Ulazak BiH u Europsku uniju do sada podržava više od 80 posto bh. građana.
