Dostupni linkovi

Oduzimanje imovine kao nemoguća misija


Sarajevo, zgrade institucija BiH
Sarajevo, zgrade institucija BiH

Do zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine na nivou BiH nemoguće je doći. Samo SDP je četiri puta predlagao usvajanje zakona. Kome i zašto ne odgovara usvajanje ovakvog zakona i šta je preporučilo Vijeće za provedbu mira u BiH?

Iako se u Parlamentu BiH nekoliko puta na dnevnom redu našao prijedlog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine u BiH, proceduru nije prošao nijedan prijedlog. Socijaldemokratska partija je pred poslanike državnog parlamenta četiri puta iznosila prijedlog zakona. Posljednji, zakon o agenciji za kontrolu i osiguranje prisilnog oduzimanja imovine stečene krivičnim djelima i upravljanje oduzetom imovinom, imao je za cilj novac usmjeriti u budžetske tokove, kaže Jozo Križanović, zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH:


“Preko milijardu i po konvertibilnih maraka danas kontrolira organizirani kriminal u BiH. Cjelokupna vrijednost oduzete imovine, prava ili novca itd. bi bila budžetski prihodi ne samo države BiH nego i entiteta i kantona. Svi ti prihodi bili bi namijenjeni za socijalne potrebe određenih institucija.“


Iako je većina kroz raspravu kazala da je deklarativno za usvajanje ovakvog zakona, poslanici u državnom parlamentu nisu podržali ovaj prijedlog. U međuvremenu, Narodna skupština RS-a usvojila je Nacrt zakona o provjeri načina sticanja imovine,

koji se odnosi na imovinu veću od pola miliona konvertibilnih maraka i stečenu nakon 1. januara 1997. godine. No, vremenska odrednica koja je obuhvaćena zakonom, prema mišljenju mnogih poslanika u RS-u, ima propuste. Poslanik SDS-a Ognjen Tadić:


„Meni je nelogično zašto nije obuhvaćen ratni period, tj. ono što zovemo ratnim profiterstvom.“


Poslanik SNSD-a Nikola Baštinac:


„Mi smo u potpunosti protiv ostajanja 1997. kao godine od kada se odnosi ovaj zakon i zalagaćemo se da u prijedlogu zakona taj rok ne postoji, jer naše je mišljenje da ne smijemo amnestirati nikoga ko je stekao nelegalnu imovinu, bez obzira kad se to desilo, a pogotovo ne one koji su stekli imovinu tokom rata.“


Ovaj je zakon izveden iz ranijeg na kojem je, između ostalog, radila i tadašnja ministrica finansija RS-a Svetlana Cenić. Vremensko ograničenje je, prema njenom mišljenju, sporno, ali i visina iznosa koja je u vrijeme pripreme zakona bila mnogo manja:


„Možete ga porediti, pa vidjeti - 50.000. 100.000 itd. Kakvo pola miliona! Pola miliona je za ovu siromašnu zemlju cifra. Nego je to prilagođavanje bilo prema sebi, jer iznenada svačija vila će koštati, gle čuda, samo pola milona.“

Ni Sadik Bahtić, zastupnik Stranke za BiH u državnom parlamentu, se ne slaže ni s vremenskom odrednicom Nacrta zakona u RS-u, ali ni s prijedlogom SDP-a BiH u državnom parlamentu:


„Zato što je to faktički reket agencija, što svakog, znači, čovjeka možete da reketirate. Ako se hoće istinska, ja sam za to da se stvarno oduzme nelegalno stečena imovina, pogotovo novokomponovanim tajkunima, a toga je bilo najviše u toku rata. Znači, da se donese prvo zakon o reviziji privatizacije, a da se obuhvati period i Markovićevih dionica, od 1991. godine.“


Da bi bili funkcionalni, zakoni o oduzimanju nelegalno stečene imovine i slični njemu potrebno je da se donesu prvo na nivou entiteta, pa tek onda na državnom, kaže Cenićeva i pojašnjava:


„U ingerenciji države je porez na dodatu vrijednost, što će reći onaj porez na promet i ostalo. Imovinski karton, porez na lična primanja, znači svi oni direktni porezi, oni su u ingerenciji entiteta.“


Odgovor na pitanje zašto na nivou BiH nema zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine vuče korijene iz vladajućih stranaka kojima to ne odgovara, smatra Sefer Halilović, zastupnik BPS-a u Parlamentu BiH:


„Vladajući establišment bi bio podložan provjeri i to je najbolji način da zaštite sami sebe od pokušaja da im se oduzme nelegalno stečena imovina. U tim političkim partijama i bliskim tim političkim partijama nalaze se ljudi koji su nelegalno stekli imovinu, koji su krađom u ratu, privatizacijom, malverzacijama kroz privatizaciju, neplaćanjem poreza, raznim lopovlucima - da budem vrlo direktan, došli do enormnog bogatstva i oni sad bi trebali da dignu ruke u Parlamentu da se izvrši provjera nelegalno stečene imovine.“


Sličnog je stava i Cenićeva:


„Odgovorno tvrdim da neće niko da uradi posao zato što nikom ne odgovara da se radi taj posao.“


Podsjećamo, u nekoliko navrata je i Vijeće za implementaciju mira apelovalo da Parlament BiH usvoji zakone o nelegalno stečenoj imovini u BiH. No, za sada je na putu tek jedan - i to u proceduri javne rasprave.

XS
SM
MD
LG