Dostupni linkovi

Optimizam među srednjoškolcima


Podgorica, Srednja škola "Vaso Aligrudić"

Nakon gotovo dvije decenije ekonomske krize, međunarodne izolacije, ratova u okruženju i beznađa, podgorički srednjoškolci danas zrače optimizmom više nego ikada. Kažu da žele dalje da se školuju i usavršavaju u Crnoj Gori, i da sebi i svojoj državi obezbijede bolju budućnost.

„Crna Gora ima perspektivu da uđe u Evropsku uniju. Mislim da će Crna Gora biti mala, ali bogata država“.

Ova izjava podgoričkog srednjoškolca predstavlja tipičan odgovor njegovih vršnjaka koji ne namjeravaju da se zaustave na diplomi srednje škole, već žele da nastave školovanje na nekom od fakulteta. Optimizam srednjoškolaca po svemu sudeći nije bez osnova jer pomoćnik ministra prosvjete i nauke Slobodanka Koprivica kaže da su studijski programi u Crnoj Gori sigurno dovoljno atraktivni na što ukazuje činjenica da je u posljednje tri godine broj studenata utrostručen:

"Vrlo mali broj studenata studira van Crne Gore, prema tome, vjerovatno je atraktivno studirati u Crnoj Gori. Mi sada praktično imamo 20.000 studenata u Crnoj Gori. Imali smo prije 2003. oko 9.000, sada imamo 20.000 studenata. Prema tome, u svakom slučaju im je atraktivno. Da im nije atraktivno ne bi ostajali da studiraju u Crnoj Gori".

Na pitanje u vezi planova i očekivanja nakon završenih studija, budući studenti uglavnom zrače optimizmom i kažu da očekuju da brzo nađu dobro zaposlenje i na tome grade dalju karijeru. Zanimljivo je da bi za razliku od ranijeg perioda kada je to predstavljalo primarnu opciju u inostranstvi samo u niždi:

"Naći će se neki posao ovdje, s obzirom da se trudimo da u toku fakulteta postignemo neke rezultate koji obezbjeđuju neku realnu perspektivu i dobro zaposlenje ovdje u Crnoj Gori. Nadam se da ću to uspjeti ovdje da realizujem. Na kraju krajeva, ako se to ne uspije inostranstvo nikad ne gine".

RSE: Ipak postoji razmišljanje o inostranstvu?

„U nekoj krajnjoj varijanti. Ja sam ipak primarno opredljeljen za Crnu Goru, ali evetualno ,ako ne budem uspio da nađem ovdje ono što očekujem i ono što želim,pretpostavljam da ću to pokušati da pronađem u inostranstvu.“

Opredjeljenju mladih da ne idu u inostranstvo pored atraktivnih studijskih programa vjerovatno doprinose i dobre mogućnosti za zaposlenje, ali i usavršavanje u zemlji i inostranstvu. Slobodanka Koprivica, Ministarstvo prosvjete i nauke:

"Postoji velika potražnja za radnom snagom u Crnoj Gori, pogotovo sa obrazovanom radnom snagom, praktično u svim oblastima djelatnosti, a što se tiče daljeg usavršavanja pružaju se kako na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori tako se pruža velika mogućnost stipendiranja preko raznih evropskih fondova, stipendija stranih vlada i drugih programa koji se periodično organizuju među zemljama određenog regiona. Tako mladi imaju veliki broj mogućnosti za školovanje i periodično određeni broj godina, mjeseci ili semestara ili godina polažu na nekom drugom univerzitetu što je nama cilj".

Podgorički srednjoškolci na pitanje da li bi nakon završenog fakulteta pristali da rade neki posao koji nije u njihovoj struci uglavnom kažu da ne bi ako se ne mora:

Prvi kaže da bi mu to "nekako bilo interesantno kada bi bio dobro plaćen", a drugi bi pristao na kompromis, samo ukoliko bi ga „nužda naćerala“. „Definitivno ne bih želio da radim van struke, ali u nekoj krajnjoj varijanti pretpostavljam da bih i na to pristao. Dao bih sve od sebe da to ne bude van struke, ali u nekoj krajnjoj situaciji, krajnjoj nuždi vjerovatno da bih pristao“, kaže treći.

Budući studenti u vezi buduće zarade uglavnom već imaju određen donji prag ispod koga ne bi pristali da rade. Pri tom treba imati u vidu da su im kriterijumi zasnovani na realnim osnovama:

"Radio bih za platu sa kojom bih mogao sebi da obezbjedim dobar život".

RSE. Hajde da dođemo do konkretne cifre. Ispod koje sume ne bi pristao da radiš?

„Ispod 700 - 800 eura.“

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG